Okrugli stol kriza je dobar pogon za traženje inovativnih rješenja

Nema općeg modela za razvoj inovativnosti, nego ih je koliko i kompanija. Tvrtkama mogu biti korisni modeli njihove konkurencije, ali svakako ih moraju prilagoditi sebi i svojim specifičnostima.

O krugli stol Poslovnog kluba Lider, koji je moderirao novinar HTV-a Aleksandar Stanković, otvoren je pitanjem Andreju Vizjaku kako investirati u krizi. Jedno od rješenja jest da treba kupovati poduzeća jer je konkurencija za akvizicije manja, ali kako to svi ne mogu, potrebno je ulagati u proizvod, marketing i sve što bi pomoglo privlačenju kupca. Pritom treba vidjeti kakve su sve mogućnosti jer ne mora sve biti popraćeno velikim ulaganjima. Spomenuo je malu tvrtku koja je investirala dva milijuna eura u proizvod i s malo specifične reklame na internetu postigla velik uspjeh. Na pitanje je li moguće da je samo dizajn rješenje za inovativan pristup, Vizjak je odgovorio da to ovisi o vrsti proizvoda. No kvalitetni proizvodi danas su gotovo isti, s istim srovinama i istim načinom proizvodnje, stoga naposljetku rješenje koje može prodati proizvod ipak ostaje funkcionalni dizajn.

Jedan od takvih proizvoda iste kvalitete jest automobil, a jedan od suorganizatora skupa AutoZubak dobar je primjer inovativnog poslovanja. Vlasnik i predsjednik Uprave Pavo Zubak rekao je da su u toj tvrtki još u zlatnim godinama ulagali u konzultante i pomoć sa strane. Rekli su im da uspjeh AutoZubaka 80 posto ovisi o samoj tvrtki, a 20 posto o tržištu. Zatim su težište stavili na usluge, a ne na prodaju automobila, ali su investirali i u nove kompanije.

Zvonko Biljecki, vlasnik i predsjednik Uprave Geofota, na svom je primjeru pokazao kako treba biti oprezan i u investiranju. Godine 1997. snimali su gradove najsuvremenijom tehnologijom, a tek poslije shvatili da korisnici u to vrijeme nisu bili spremni rabiti tu tehnologiju. Taj je projekt zaustavljen, što znači da se investirati mora u ono u čemu ostatak poslovne zajednice može pratiti kompaniju.

Dario Perković, direktor Red Bull Adrije, tvrtke koja je 30 posto proračuna usmjerila u marketing, podsjetio je da se njihov proizvod prije 23 godine kad je plasiran na tržište vrlo sporo probijao, no kvalitetnim marketingom i proizvodom uspjeli su se pozicionirati. Coca-Cola i Pepsi znatno su jači, s brojnim marketingom, ali njihova je prednost bila upravo u tome što su promovirali isključivo jedan proizvod. Osim toga prije dvije godine Red Bull je osnovao medijsku kuću putem koje predstavlja svoje proizvode. Najviše je investirao u sportski marketing (imaju dva tima u Formuli 1) i pokrenuo svoj časopis, a uskoro će u Austriji početi raditi i njihova televizija.

Red Bull dobar je primjer investiranja jer je pitanje koliko je rezanje troškova naposljetku isplativo. Glavni urednik poslovnog tjednika Lidera Miodrag Šajatović rekao je da je faza rezanja troškova u krizi trajala pola godine, a rezultata nije bilo. Onda su poduzetnici shvatili da inovativnost rješava problem te naglasio kako ‘nismo ni svjesni koliko u Hrvatskoj ima inovativnih poduzetnika koje je kriza natjerala da to sami shvate’. Šajatović je, međutim, spomenuo i problem korupcije, o čemu se razvila rasprava tijekom koje je najosebujniji bio Nikica Gabrić, naglasivši da je problem u društvu u kojem je jedinka razvijala ego da bi postigla nešto (što je pozitivno), ali kada ga je razvila, nije ga kontrolirala, zbog čega su ljudi općenito izgubili osjećaj za opće dobro i u prvi plan stavili privatni interes.

• Cijelog nas života, od djetinjstva, nagrađuju ako napravimo nešto dobro, primjerice kažu ‘dobit ćeš čokoladu’ stvarajući tako u nama uvjetovani refleks. Tako automatski gušimo čovjekovu kreativnost – rekao je Gabrić. Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta dr. sc. Đuro Njavro na primjeru je te visokoškolske ustanove na koju su došli studirati studenti iz Pakistana, pa čak i iz SAD-a, objasnio kako inovativnošću postići uspjeh. Od početka su se pozicionirali kao vrlo kvalitetna ustanova sa svim najvažnijim svjetskim certifikatima, ujedno predstavljajući prednosti studiranja u Zagrebu koji je vrlo blizu mora, ali je u Srednjoj Europi.

• Imamo i 80 ugovora sa sveučilištima diljem svijeta s kojima razmjenjujemo studente – rekao je Njavro dodajući da su kvaliteta ponude i promocija pritom imali vrlo važnu ulogu.

Kažimo još da je i u stankama bilo zanimljivo čuti promišljanja ostalih sudionika. Direktor Toyota centra Zagreb Dino Brekalo rekao je da su u autoindustriji kruta pravila, a svaka se tvrtka razlikuje po odnosu prema kupcima.

• Tko to ne primjenjuje u današnje vrijeme, vrlo mnogo gubi. Inovacija u našem poslovanju može biti uporaba neobičnih kanala komunikacije, odnosno običnih za mlade ljude poput Facebooka ili Twittera koji su do prije godinu ili dvije bili posve nezanimljivi. Drugo, primjena direktnih prodaja poput primjerice usisavača jedna je novost u našem poslovanju. Do sada je to bilo statično, čekalo se da kupac dođe u servis, a danas je vidljiva agresivnija politika – kaže.

Dragomir Bokan, direktor Star marketinga, kaže da u krizno vrijeme pokušavaju napraviti strateške priče na resursima koje Hrvatska ima posebno u turizmu. Kao zanimljiv primjer loše održenoga strateškog marketinga naveo je nedavno održano Svjetsko prvenstvo u vaterpolu na kojem smo propustili priliku promovirati more.

• Umjesto ponude kućanstva, primjerice u Dubrovniku, Prvenstvo se odigralo u Zagrebu. Da to preračunamo u sekunde promocije na televiziji ili u članke, vjerojatno bismo zaključili da smo pretrpjeli gubitak u milijardama kuna. Tako je medijski prostor uzalud potrošen jer ne zovemo turiste da dođu kupiti kartu za bazene Mladosti, nego da posjete naša odredišta – žalio se Bokan.

I Želimir Bodiroga, direktor BBR Conexa, ponudio je svoj primjer inovativnog pristupa kada su prije šest godina prvi počeli raditi prednapete ploče u visokogradnji, do tada samo na vijaduktima, dovršivši 18 objekata.

• U zlatnim godinama s takvim smo načinom rada mogli rasti, a u recesiji nam je to pomoglo – kaže.

Zaključak je okruglog stola bio da nema općeg modela za razvoj inovativnosti cjelokupnoga gospodarstva, nego da ih je koliko i kompanija. Kompanijama iz djelatnosti može itekako biti koristan primjer inovativnost konkurencije, o čemu smo danas mogli mnogo čuti, ali tako da tu inovativnost prilagode svojoj kompaniji i njezinim specifičnostima.