Home / Informacije / Oni poznaju sebe

Oni poznaju sebe

Model koji pomaže da spoznamo svoje jake i slabe strane. Angela Merkel i Majka Tereza nedvojbeno su jake osobnosti, ali teško možemo zamisliti Majku Terezu kao njemačku kancelarku ili Angelu Merkel kako služi u hospiciju za siromašne. One su, naime, znale pronaći odgovarajuće okruženje i poslove koji su im omogućili da iskoriste svoje snage.

Jesu li ljudi s jakom osobnošću samo miljenici sudbine – sretno rođeni s pravom kombinacijom gena? Nisu. Svi smo sposobni razviti jaku osobnost. Ako dobro razumijemo sami sebe, možemo oblikovati svoj život tako da maksimalno iskorištimo svoje sposobnosti. S druge strane, ako bolje razumijemo druge, možemo ih pridobiti za svoje ideje i uspješnije surađivati s njima. Zato snažna osobnost nije slučajnost, nego rezultat jasne slike o nama i drugima. Pitanje je samo kako tu sliku možemo razbistriti.

Tko ima jaku osobnost? Angela Merkel, njemačka kancelarka? Ili Majka Tereza, koja je za svoj ne-sebični humanitarni rad dobila i Nobelovu nagradu? Bez jake osobnosti sigurno ne bi postigle takve fascinantne rezultate. Ipak, zamislimo na trenutak da je Majka Tereza njemačka kancelarka, a da Angela Merkel služi u hospiciju za siromašne. Ne čini se najširenom kombinacijom.

Dakle, i uspješni ljudi, koji privlače druge svojom osobnošću, očito imaju slabe strane, no uspjeli su pronaći odgovarajuće okruženje i poslove koji su im omogućili da iskoriste svoje snage i u kojima su njihove slabosti postale nevažne.

Svaka osoba ima svoje snage i slabosti, ali u određenoj situaciji snaga može postati slabost i obrnuto, npr. kad se od uspješne, strogo analitične osobe koja trijezno razmišlja iznenada zahtijeva da vodi subotnji TV šou. Zato radije govorimo o nedostacima ili ograničenjima. Različiti psihologijski modeli osobnosti pomažu ljudima razviti jasnu sliku o sebi i omogućuju razumijevanje ljudske prirode. Model osobnosti persolog koji je razvio dr. John G. Geier testiran je i u praksi provjeren model za bolje razumijevanje sebe i drugih. Temelji se na četiri različita oblika ponašanja: dominantnom (D – dominant), utjecajnom (I – influencing), stabilnom (S – steady), opreznom (C – cautious) ili, skraćeno, DISC. Zasniva se na radu iz 1920. Williama Moultona Marstona koji je ljudje podijelio u dvije osnovne skupine: one koji mogu sebe doživljavati kao jače ili kao slabije od svog okruženja i one koji svoje okruženje doživljavaju kao prijateljsko ili neprijateljsko. Geier je iskoristio njegova istraživanja za razvoj modela osobnosti kojim je sistematizirao različite oblike ponašanja.

Model se upotrebljava već više od 20 godina u razvoju menadžerskih vještina i okupljanju uspješnih timova, za poboljšanje telefonske i osobne prodaje te upravljanja vremenom i rješavanju konfliktivnih situacija. Sistematizira različita obilježja ljudskog ponašanja jednostavno objašnjavajući složene stvari. Zato je lako razumljiv i široko prihvaćen, o čemu svjedoči i više od 60 tisuća pojedinačnih analiza na godinu.

Osobe dominantnoga ponašanja samouvjerene su, odlučne i zalažu se za svoje ideje. Karakterizira ih snažna volja, vole izazove i aktivno oblikuju svoje okruženje. Međutim, ne drže mnogo do osjećaja i potreba drugih. Obilježja tog načina ponašanja odnose se na vas ako se potpuno slažete sa sljedećim izjavama: ‘Lako donosim odluke’, ‘Uživam preuzeti komandu’, ‘Jedino su…’

Utjecajne (engl. influencing) osobe živahne su, optimistične i pričljive. Otvorene su i prijateljski se odnose prema drugima; vole poticati druge i uživaju u njihovu razvoju. Ne plaše se otvoreno pokazati emocije. Njihov je nedostatak što često pokreću više projekata istodobno pa zbog njihove brojnosti neke nikad ne dovrše. Ako se u visokom postotku slažete sa sljedećim izjavama, ponašate se poput takvih osoba: ‘Volim mnogo ljudi oko sebe’, ‘Mogu motivirati druge’, ‘Dobro raspoloženje jako mi je važno’, ‘Izvrsno je rezultate postizati zajedno’, ‘Katkad morate zažmiriti na neke stvari’.

Osobe stabilnog ponašanja smirene su, pouzdane i kooperativne. Cijene predvidljive procese i opušteno, prijateljsko ozračje. Svoje zadatke obavljaju koncentrirano i na vrijeme. Međutim, teško se nose s promjenama, nedostaje im inicijative i manje su uspješne u rješavanju konfliktnih situacija. Takvo ponašanje odgovara vašem stilu ako se slažete sa sljedećim izjavama: ‘Druželjubiv sam i rado pomazem drugima’, ‘Uvažavam potrebe drugih’, ‘Možemo mnogo postići strpljivošću i srdačnošću’, ‘Lako mi se uživjeti u položaj drugih’, ‘Moramo smireno procijeniti situaciju prije negoli je počnemo rješavati’.

Oprezne (engl. cautious) osobe disciplinirane su, taktične i uredne. Poštujte pravila i norme i svoje zadatke obavljaju s primjerom marljivošću. Važno im je da procesi budu strukturirani. Nedostatak im je što se često izgube u detaljima, teško im je prepustiti stvari drugima, dakle podijeliti poslove, i katkad su pretjerano oprezne.

Pripadate im ako se u visokom postotku slažete sa sljedećim izjavama: ‘Imam osjećaj odgovornosti’, ‘Poštujem standarde’, ‘Težim perfekciji’, ‘Pogreške me ljute’, ‘Zahtjevan sam prema sebi’.

Vjerojatno ste se pronašli u nekoliko različitih oblika ponašanja. To je normalno, jer svakog od nas karakterizira ponešto iz svakog oblika, ali ipak pretežno pripadamo jednoj skupini. Provjerite: ako biste morali izabrati samo šest izjava od 20 ponuđenih iz četiri oblika ponašanja, koje biste izabrali? Većina ljudi ima dva jaka obilježja ponašanja i najčešće se ponaša ‘kombinirano’: dominantno – utjecajno, stabilno – oprezno, oprezno – dominantno itd.

Prepoznavanje obilježja svog ponašanja i ponašanja drugih jedna je stvar, a učinkovita uporaba takva znanja nešto sasvim drugo. Kako osobe uopće mogu poboljšati suradnju ako barem dijelom ne odustanu od onoga što jesu? Kako zajednički postizati rezultate bez nepotrebnih trzavica? To nas vodi do temeljnog pitanja: jesmo li uistinu takvi kakvi jesmo ili se možemo mijenjati? Paradoksalno je da uvijek od drugih očekujemo da se promijene. Uistinu, ne možemo mijenjati druge, ali mijenjajući sebe, automatski možemo očekivati i drukčiji odgovor svojeg okruženja.

Razumijevanjem oblika ponašanja drugih možemo prilagoditi svoju komunikaciju i ponašanje. Dosadni ‘gospodin Pedantni’ koji uvijek gnjava koje-kakvim protokolima postaje osoba C (opreznog stila ponašanja), za koju znate koliko su joj važne procedure. Malo ćete se bolje pripremiti kad sljedeći put nešto zatrebate od njega. To će on sigurno primijetiti, a onda, s vremenom, postati malo manje zahtjevan prema vama. Uspostavili ste produktivniji odnos i bolje surađujete – i to je to.