Home / Edukacija i eventi / Za početak, dišite

Za početak, dišite

Najbolji studenti ne uče najbolje, oni uče drukčije. To znači da stvaraju optimalne uvjete bez obzira na to je li riječ o učenju u tišini ili u parku, o samostalnom ili grupnom. Za sve vrijedi zlatno pravilo da valja osigurati što manje ometanja, a ključ je u pametnom i promišljenom planiranju.

Besana noć uz knjigu i prazne šalice kave, a u košu za otpatke papirnati omoti od čokolade… Rijetko se koji student ne može zamisliti u toj situaciji. Doista je svatko barem jednom, ako ne i za svaki ispit održan na fakultetu, rješavao malenu završlamu zvanu ispitni rok na točno taj način. No problematično je što to nije primjer učinkovitog učenja, nije dobar način pripreme za izlazak na ispit, a nije ni dobar za tjelesno zdravlje. Približava se kraj rujna, što znači da kreće posljednji vlak za rješavanje uvjeta za upis u novu godinu studiranja ili postdiplomski studij. U prijevodu, stres je na vrhuncu. Za one koji se nisu riješili ispitnih briga evo nekoliko korisnih savjeta kako to učiniti na što bezbolniji i učinkovitiji način.

Nije tajna da se studenti mogu podijeliti na dvije skupine: one koji se za ispitne rokove pripremaju unaprijed i one koji to rade nekoliko dana prije ispita. Prvi znaju da je ključ samouvjerjenog i dobro pripremljenog izlaska na ispit pametno i promišljen planiranje. Napokon, treba znati žonglirati velikim brojem različitih ispita u kratkom razdoblju. Pravi planeri također dobro znaju da uvijek treba ostaviti vrijeme za kvalitetno ponavljanje naučenog. Najbolji studenti ne uče najbolje, oni uče drukčije. To znači da stvore optimalne uvjete bez obzira na to je li riječ o učenju u tišini ili u parku, o samostalnom učenju ili u grupama. Za sve vrijedi zlatno pravilo da valja osigurati što manje ometanja – isključivanjem televizije, telefona i interneta, čak i omiljenih društvenih mreža, ili postavljanjem natpisa na vratima kojim se obavještavaju obitelj i prijatelji da ne trebaju prekidati studenta u radu.

Na tisuće studenata uporno radi istu pogrešku i za neki ispit se priprema samo nekoliko dana (ako i toliko). To može biti loša ideja čak i za one koji su bili redoviti i pažljivi na nastavi i izvršavali obveze na seminarima i vježbama. Računica je jednostavna: razina se stresa povećava i svi problemi na koje se u učenju nailazi, bez obzira na to koliko su veliki ili mali, mogu se oteti kontroli, blokirati proces i zapečatiti sudbine. Jedan od korisnih trikova s internetske stranice coursework-k4you.co.uk koji vrijedi zapamtiti jest da ako postoje prepreke i nejasnoće u učenju koje se ne znaju riješiti, treba ih preskočiti, a zatim se može pitati profesora ako je ispit usmeni. To možda neće bezuvjetno zajamčiti odličnu ocjenu, ali će svakako pokazati da je student dobro proučio građivo i da je o nekim dilemama razmišljao. Još jedan trik koji vrijedi za sve jest humor. Ono što je zabavno, lakše se pamti.

Voditeljica Studentskog savjetovališta za probleme u učenju Nada Anić kao univerzalno pravilo izdvaja aktivno učenje.

Treba čitati pažljivo s razumijevanjem, povezivati s već poznatim, učit i ponavljati manje cjeline. Pri ponavljanju treba se koristiti cjelovitim odgovorima kao na ispitu, raditi bilješke i sheme. Verbalno i shematski organizirati građivo na svoj način. Ne treba se ustručavati tražiti pomoć kolega ili nastavnika. Redovitost je važna, stvaranje navike učenja povećava efikasnost učenja – kaže Anić te dodaje kako strahovanje od ispita, briga zbog reakcije roditelja na mogući neuspjeh i sjedenje uz knjigu bez koncentracije nisu rješenja.

  • Neispunjavanje previsokih ciljeva uzrokuje razočaranje, potištenost i pad motivacije te samo-

Odlazak na tržnicu brojnim se studentima čini kao gubitak dragocjenog vremena pa rado konzumiraju namirnice iz automatskih uređaja. No grickalice i čokoladice ili alkohol smanjuju mentalne sposobnosti. Olja Martinić, dijetečarka i nutricionistica u Savjetovalištu za prehranu ‘Olja’, kaže kako razmak između obroka ne smije biti veći od pet do šest sati i treba unositi barem tri vrste povrća na dan. – Važno je upotrijebiti dovoljno ugljikohidrata niskoga glikemijskog indeksa (jabuka, kruška, voćni jogurt, žuti grašak, zobene pahuljice, ječam, grejp i tikva). No prvo se mora dovoljno piti, a stimulativni su čajevi od jasmina, ružmarina i čaj od jabuke s cimetom – kaže Martinić.

Usmeni ispit posebna su priča, često opasnija za one koji inače nisu vični komunikaciji uživo. Strah i trema najveći su neprijatelji svakom nastupu, suočavanju s autoritetom ili u situacijama u kojima se procjenjuje i ocjenjuje. Dobra je vijest što postoje jednostavne tehnike kojima se takve situacije mogu uvelike olakšati. Iva Bihler, asistentica u edukaciji iz tvrtke Ciceron komunikacije, savjetuje da se u situacijama kada je student obuzet strahom trebaju izbjegavati tablete za smirenje i alkohol jer usporavaju i dodatno smanjuju koncentraciju. – Naučite duboko disati jer je to tehnika kojom iz tijela izbacujemo toksine, a unosimo više kisika i pomažemo tijelu da se bori protiv treme kao fiziološke reakcije na stresnu situaciju. Uvijek razmišljajte pozitivno i vizualizirajte pozitivne mentalne slike – sebe kako briljirate na ispitu, kako vaši kolege kimaju s odobravanjem, a profesor vam ponosno upisuje peticu u indeks.

Kao i u svakom drugom nastupu, tako i u ‘nastupu’ pred kolegama i profesorima, sadržaj našega govora rezultira poštovanjem, pohvalom i, naravno, dobroj ocjenom, ali kvalitetna prezentacija potvrđuje kompetenciju i znanje te uvjerava i najskeptičnije. Zato su samopouzdanje i dojam koji ostavljamo podjednako važni, a u određenim trenucima i najvažniji. Ključno je osvijestiti kako djelujemo, izgledamo i zvučimo, a zatim raditi na elementima koji su slabiji – objašnjava Bihler. – Treba zapamtiti da je manje više, odgovarati kratko, u dvije do tri glavne misli, ne uvijek pokazati sve što znamo. Nitko, pa ni najstroži profesor, neće zamjeriti ako student zatraži malo vremena kako bi razmislio i smirio se – kaže Bihler te naposljetku dodaje kako su svi savjeti ipak samo nadogradnja na dobru pripremu ispita. No ako se dogodi ono najgore, blokada ili neznanje, uvijek se može pokušati spretno preusmjeriti odgovor na ono što je poznato. Pritom je jedino važna samouvjerenost.