Home / Edukacija i eventi / AIESEC-ovi studenti rade za srednjoškolce

AIESEC-ovi studenti rade za srednjoškolce

Projekt ‘Mladi poduzetnici u Hrvatskoj’ (YEC – Young Entrepreneurs in Croatia) u organizaciji studentske udruge AIESEC provodić će se od 18. listopada do 12. prosinca u mnogim hrvatskim srednjim školama. Temelji se na predavanjima i radionicama na kojima će inozemni studenti s AIESEC-ovim članovima pokušati potaknuti učenike da se jednog dana samostalno upuste u poduzetničke vode. Studenti će srednjoškolcima na tematskim radionicama nastojati prezentirati načela timskog menadžmenta, osnove pregovaračkih vještina te ih poučiti osnovama planiranja karijere. Osim u Zagrebu projekt će se istodobno provoditi u Osijeku, Splitu, Rijeci i Varaždinu.

Ruze svaka stipendija koja iznosi više od 1.600 kuna neto, a u većini slučajeva država oporezuje stipendije koje je i sama dodijelila. Ta je praksa, prema mišljenju Ninoslava Šćukanca, destimulirala privatni sektor i negativno utjecala na osnivanje zaklada, koje u Europi vrlo dobro funkcioniraju.

Mnogi poduzetnici koji bi stipendirali studente i stipendijama svojim zaposlenicima financirali daljnje školovanje ne odlučuju se na taj korak jer ne žele posredno financirati državu. No osim u stipendijama poduzetnici bi našli interes i u osnivanju zaklada iz kojih bi se financirale stipendije – dodaje Šćukanec.

Zaklade se u Hrvatskoj vrlo teško osnivaju jer nema zakona koji bi to omogućio na jednostavan način i olakšao im rad. Poduzetnici koji nisu dovoljno financijski sposobni da samostalno stipendiraju onoliko studenata koliko bi im možda jednog dana zatrebalo u poduzeću mogli bi se udružiti i u zajedničkim bi zakladama imali priliku financirati studente i obrazovati potreban im kadar. Osim toga, nastavlja Šćukanec, te zaklade mogle bi poslužiti kao dobar komunikacijski kanal između gospodarstva, visokog obrazovanja i studenata.

Sustav visokog školstva ne prati adekvatno potrebe gospodarstva, što je poznato. No upravo bi se osnivanjem zaklada i udruga civilnog društva taj posao mogao ukloniti iz državnih okvira. Rezultat bi bio bolja komunikacija i pokretanje studijskih programa na sveučilištima i veleučilištima potrebnih gospodarstvu – smatra Šćukanec.

Institut za razvoj obrazovanja, čiji je najpoznatiji projekt upravo Sajam stipendija, već šest godina intenzivno širi informacije i podiže razinu svijesti o potrebi visokog obrazovanja u svakoj ozbiljnoj ekonomiji. No njegov dosadašnji angažman uglavnom se svodi na to da na fakultetima i drugim visokim učilištima organizira tribine i radionice, i da studentima pruža informacije o stipendijama na tržištu te u uslugama pružanja informacija o stranim sveučilištima i veleučilištima na koja hrvatski studenti mogu otići na studij ili na studentsku razmjenu.

Pokrenuli smo internetsku stranicu Stipendije.info na kojoj se studenti mogu informirati o stipendijama. Zatim, zatrebaju li im dodatne informacije, mogu kontaktirati s nama. Mi im nastojimo posve izaći ususret. Međutim, istu takvu platformu možemo ponuditi i gospodarstvenicima – ističe Šćukanec i dodaje da bi organizacije poput njegove mogle preuzeti ulogu posredovanja između poduzetništva i visokog obrazovanja.

Studenti koje privlači studiranje u inozemstvu, a za to im nedostaje novac, u svakom bi slučaju trebali posjetiti Sajam stipendija.