Dobavljači nas sve češće mole da im fakture platimo prije roka

Prošle godine udvostručili broj Interspar hipermarketa, a brzim tempom širenja nastavljamo i ove godine. Otvorili smo Interspar hipermarket u Karlovcu, Spar supermarket u Valpovu, a do kraja godine planiramo otvoriti još dva Interspar hipermarketa. Zahvaljujući intenzivnom širenju, očekujemo da će rast u 2010. godini biti sličan lanjskome.

Naravno da i dalje imamo ambiciozne planove za našu ekspanziju. Želimo biti prisutni u cijeloj zemlji, praktički u svim većim gradovima. Na početku nam je cilj bio pojaviti se najprije u većim gradovima. Počeli smo u Zadru, Zagrebu Sisku i Osijeku. U međuvremenu smo otvorili Interspar hipermarkete u Slavonskom Brodu, Koprivnici te u Karlovcu. S otvorenjem Interspar hipermarketa u Arena Centru imat ćemo šest Intersparova u Zagrebu, što nam osigurava važnu poziciju u glavnom gradu. S otvorenjem Interspara u City Centru One Split ojačat ćemo svoju poziciju u Splitu. No bez obzira na sve to još ima dosta prostora za nove lokacije.

Teško je definirati granicu rasta. U portfelju naših Spar supermarketa imamo više formata, od city koncepta do supermarketa u retail parku, a za svaku lokaciju imamo odgovarajuću veličinu. Mislim da za nas još ima dosta prostora. Nismo još prisutni u cijeloj zemlji. Praktički više nije moguće negdje u Hrvatskoj biti prvi ili jedini u gradu. Konkurencija nas svugdje čeka. Srećom dosad smo se uspjeli izboriti za svoje mjesto kod kupaca iako smo se uglavnom pojavili kasnije od konkurencije.

To se već počelo događati.

Ne mogu vam otkriti detalje. No, to nije nimalo jednostavno. Odabir lokacije ovisi o brojnim činiteljima i mnogo ljudi o tome odlučuje.

Kao što smo već pokazali, uvijek istodobno imamo na umu oba načina širenja – i vlastitom ekspanzijom i akvizicijama. Akvizicije ne mogu planirati, prilike se otvaraju. Ne bih spekulirao oko razloga zašto netko želi prodavati, no vrlo će vjerovatno doći do daljnjeg preslagivanja na tržištu. Osim vodećeg, svi ostali trgovci u Hrvatskoj još su u ‘utrci’ za dostizanje temeljne veličine prijeku potrebne za dugoročno stabilno poslovanje.

Odgovor na vaše pitanje mora svaki trgovac sam sebi dati. Mora se upitati: koja mi je veličina potrebna za dugoročno pozitivno poslovanje ali, ne zaboravite, pritom valja imati na umu i razvoj tržišta u sljedećih pet godina. Osim toga, nije isključena mogućnost poslovanja u niši. U Zapadnoj Europi imate lance koji nisu nacionalni ali su snažno pozicionirani u određenim regijama. Dakle, postoji i koncepcija niše, no većina naravno nastoji biti prisutna na nacionalnoj razini.

Na to ćemo pitanje odgovor morati dati Nadzornom odboru slijedeći tjedan. Rezultat poslovanja mora biti u omjeru s tržišnom pozicijom, brzinom ekspanzije te veličinom investicija.

Teško je raditi usporedbu s drugim zemljama jer su prilike bile drugačije, a i način širenja nije bio isti. U jednu zemlju se ušlo kroz partnerstvo s dominantnim domaćim trgovcem, u drugu kroz kupnju trojice lokalnih veletrgovaca. To se uglavnom dogodilo početkom devetdesetih.

Kad smo se počeli širiti u Hrvatskoj, nakon prvih samostojećih objekata, počeo je val otvaranja trgovačkih centara. Očigledno je da se Interspar pokazao kao dobar ‘magnet’, a kad s nekim uspostavite partnerski odnos, logično je da i nastavite suradnju. Iako je većina Intersparovih hipermarketa u centrima, i dalje smo zainteresirani i za ‘stand alone’ varijante, te i dalje tražimo odgovarajuća zemljišta.

Površinu hipermarketa u Arena Centru preuzeli smo u paketu zajedno s Ipercoopovim hipermarketima. Vjerujem da će Arena centar posve opravdati naša očekivanja. U njegov uspjeh praktički svi vjeruju bez obzira na trenutačnu situaciju. Centar ima izvrsnu lokaciju uz frekventnu cestu, dobar miks najmoprimaca, izvrstan pristup i dovoljno parkirnih mjesta. Osim toga, mislimo da je Novi Zagreb dovoljno velik za dva do tri šoping-centra.

Još je prerano za usporedbu budući da su preuređenja tih hipermarketa trajala do početka prošlog tjedna. Hipermarket u Stupniku preuređili smo prošle godine u Interspar i on pokazuje vrlo dobar trend usprkos teškom stanju na tržištu. Hipermarkete u Osijeku i Splitu renovirali smo ovog proljeća, a onaj u King Crossu završili smo tek neki dan. Zbog preuređenja trgovine nisu neko vrijeme mogle raditi pa je teško uspoređivati rezultate s onima od prije akvizicije. Mi smo optimistični i vjerujemo da ćemo s formatom Interspara u tim prodajnim prostorima imati više kupaca nego što ih je Ipercoop prije imao.

Bez obzira na veliku konkurenciju šoping-centara King Cross ima svoju stalnu klijentelu. Zbog činjenice da se proteže na samo jednom katu vrlo je udoban i lako dostupan, a zbog manje gužve nekim je kupcima draži. Sigurno je da će se fokus centra promijeniti zbog pojave novih većih centara s novim brendovima. Već polako mijenja strukturu najoprimacu. Tako je početkom rujna u King Crossu otvorio Jysk. King Crossu je izvrsna lokacija jamstvo trajne vrijednosti. Centar, naime, nije na ledini, nego u propulzivnu okruženju, pokraj brojnih drugih trgovačkih sadržaja. Mi vjerujemo u budućnost King Crossa.

Teško je davati takve prognoze. Konkurencija je sad velika, a koncentracija još nije. Sigurno će u budućnosti biti manje trgovaca i oni će biti veći jer je inače nemoguće dugotrajno pozitivno poslovati. Kad je riječ o dolasku novih stranih lanaca, neki su već najavili dolazak. Pitanje je samo hoće li ući samostalno ili kroz akvizicije te hoće li s ulaskom čekati do ulaska Hrvatske u EU.

Vjerujem da će diskonteri ostvariti udjel od 20 posto. Ne vjerujem i ne stoji teza da Hrvati ne cijene diskonte. Jednostavno treba im vremena da zauzmu svoj dio tržišta. Tako je bilo i u Austriji. Njihova dinamična ekspanzija temelj je rasta, a ne kriza kao što se često smatra. U Njemačkoj i u Austriji diskonteri bez ekspanzije čak i u uvjetima krize nisu uspjeli povećati svoje tržišne udjele.

Mi dobavljače plaćamo u dogovorenim rokovima. Problem je u tomu što ostali trgovci ne plaćaju na vrijeme, pa nas onda dobavljači mole da prije platimo fakture. To se, nažalost, toliko razvilo da ove godine imamo čak dvostruko više takvih zahtjeva nego lani. Situacija se, dakle, drastično pogoršala. Najgore prolaze mali dobavljači, jer čak i lanci koji se ne drže dogovorenih rokova plaćanja, na vrijeme plaćaju onima kojima moraju, dakle, velikim dobavljačima, dok svoju moć pokazuju na onima koji o njima ovise. Ustvari uglavnom strani lanci plaćaju fakture na vrijeme, a pravodobnim plaćanjem održavaju domaću prehrambenu industriju na životu.