Prvi Processteq ujedno je početak aktualizacije dostignuća, mogućnosti i problematike procesne tehnologije. Imali smo tehnološki napredne i izvozno orijentirane tvornice, a danas svi u proizvodnji nailaze na goleme probleme. Problem je što naša oslabljena industrija ne može pratiti i sufinancirati znanstvena dostignuća, no to ne znači da suradnje nema. Prva međunarodna konferencija o procesnim tehnologijama i rješenjima organizirana je da stručnu javnost potakne na konkretne korake u razvoju proizvodnih gospodarskih grana koje se danas bore s mnogo teškoća.
Najnovija rješenja koja se nude u procesnoj industriji i stanje proizvodno-prerađivačke industrije u Hrvatskoj bile su glavne teme prve Međunarodne konferencije procesne tehnologije Processteq, održane od 6. do 7. listopada u zagrebačkom Hotelu Antunović. Skup je održan pod pokroviteljstvom Vlade RH i Hrvatske gospodarske komore, pod medijskim pokroviteljstvom Lidera i u organizaciji mlade zagrebačke tvrtke Sinitech, čiji je predsjednik Uprave Slaven Vujić otvarajući skup kazao: – Razvoj industrijske proizvodnje jedan je od glavnih uvjeta hrvatskoga gospodarskog oporavka. To je i razlog zašto smo se upustili u organizaciju međunarodne konferencije o procesnim tehnologijama i rješenjima.
Prvi Processteq ujedno je početak aktualizacije dostignuća, mogućnosti i problematike procesne tehnologije i namjera nam je da te teme i buduće kontinuirano obrađujemo sa svim subjektima uključenim u ovaj gospodarski segment. Nadamo se da će i ova konferencija potaknuti stručnu javnost na poduzimanje još mnogih konkretnih koraka u razvoju proizvodnih grana gospodarstva.
Nakon domaćina brojne je sudionike dvodnevne konferencije u ime Vlade RH pozdravio Siniša Šket, ravnatelj Uprave za industriju i privatizaciju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te bivši predsjednik Stjepan Mesić. Bivši predsjednik za uvod je govorio o širem gospodarskom kontekstu, točnije o propuštenim prilikama da se s nekoć razvijenom industrijskom proizvodnjom, danas devastiranom, nametnemo kao konkurentna država koja svijetu osim sunca može ponuditi i proizvod svoje pameti i svojih ruku.
Nakon pozdravnih govora, a kao uvod u kasnija predavanja, održan je okrugli stol ‘Stanje proizvodno-prerađivačke industrije u Hrvatskoj i razvoj proizvodnje kao vitalni korak gospodarskog rasta’ koji je moderirao Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lidera, a na kojem su sudjelovali Stjepan Mesić, Slaven Vujić, Damir Ježek, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, i Vandri Montabelo, predsjednik Uprave Maraske d.d.
Na pitanje moderadora kako u tim uvjetima opstaju, Vujić je rekao: – Zahvaljujući povijesti klijenata koji upotrebljavaju našu procesnu tehnologiju i usluge. Trenutačno 60 posto prihoda ostvarujemo izvozom u sedam zemalja, ali bez obzira na sva naša dostignuća nužna je potpora svima u ovoj industriji, posebice za ulaganja u znanje i tehnologiju. Zato je nužna suradnja s akademskom zajednicom.
- Od dotacije države ne možemo živjeti pa smo na neki način orijentirani na suradnju s industrijom – kazao je dekan Ježek i nastavio: – Treba naglašiti da znanost prije svega puno stoji. Srbija je samo za znanost, dakle ne i osnovno, srednje školstvo i sport, podigla kredit od 300 milijuna eura i šteta je što mi to ne činimo. Problem je što znanstvena dostignuća naša oslabljena industrija ne može pratiti i sufinancirati, no to ne znači da suradnje nema. Štoviše, posebice dobro surađujemo s prehrambenom industrijom, ali na aplikativnim projektima, ne fundamentalnim.
Odnosno radimo na projektima koji se mogu dodati na postojeću tehnologiju i brzo dati komercijalne rezultate, poput primjere novog postupka paniranja koji smo radili s Vindijom ili procesa konzerviranja tehnologijom ultrazvuka. O tim uvjetima na tržištu iz perspektive korisnika procesnih tehnologija govorio je pak Montabelo dodavši: – Najveći problem nam je stanje koje ne omogućava konkurentnost. U problemu smo već na prvoj stubi pri nabavi sировine koju moramo nabavljati uvozom jer kod nas nitko nema dovoljno sировine stabilne kvalitete. Poljoprivreda nije orijentirana na ono što tržište nudi. Bili smo stoga prinuđeni napraviti vlastite plantaže voća i pogon za preradu. Naše je tržište preotvoreno za uvoz artikala, a pri izvozu se susrećemo s brojnim preprekama.
