Sanader razotkrio svoj i tuđi politički diletantizam

Tri najveća pružatelja IT usluga u Hrvatskoj prema prihodima u 2009., koja su očito motor daljnog rasta tog sektora, bila su Siemens, Combis, King ICT, a među prvih pet našli su se i IBM i Apis IT. To ih je dovelo i među prvih 16 na listi 200 najvećih ICT kompanija.

Gospodarska kriza koja se preliša na domaći informatičko tržište u četvrtom kvartalu 2008. i tijekom prošle godine snažno je utjecala na pad potražnje u svim potrošačkim segmentima s velikim naglaskom na javni sektor, kućanstva i većinu korporativnog sektora. IT potrošnja bankarskih institucija i telekomunikacijske industrije u 2009. zabilježila je umjereniji pad – komentirao je Boris Žitnik, direktor analitičke kuće IDC Adriatics.

Recesija je najviše pogodila isporuku hardvera. Pri tome najviše je pogodena prodaja ispisnih uređaja (HCP), čak 40,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, i osobnih računala, s padom od 38,9 posto. To je pogodilo i isporučitelje opreme, posebno trgovce, zbog čega su se i najveći igrači na tom tržištu HGspot i Vemil našli pred propašću uz pad prihoda od 50 do 60 posto. Dok se HGspot, koji je u prošloj godini zabilježio gubitak od gotovo 50 milijuna kuna, sada na izgled uspješno restrukturira, Vemil (sada Vrban informatika) završio je u stečaju s 37,2 milijuna kuna gubitka (-5.222,2 posto). IT tržište u prošloj je godini bilo ‘tržište kupaca’, konkurentska utakmica zaoštrene je i cijene su se drastično snizile, zaključio je Boris Žitnik.

Isporuka osobnih računala, tržište na kojem u Hrvatskoj vlada Hewlett-Packard, prošle se godine smanjila za 25 posto u odnosu na godinu prije, s nešto više od 256 tisuća isporučenih jedinica. Istodobno taj pad je u Srbiji bio 20 posto, a u Sloveniji 15 posto. Kriza je najviše pogodila segmente stolnih računala i x86-po služitelja, u kojima se najviše osjetio nedostatak većih projekata u državnom i korporativnom sektoru.

S IT potrošnjom od 248 dolara po stanovniku Hrvatska je lani dosegnula 29,8 posto od prosječne IT potrošnje ‘per capita’ u EU 27. Mnogo je zaostajala za razvijenim skandinavskim zemljama, primjerice Danskom (1.953 dolara) ili Švedskom (1.534 dolara), ali bila je ispred Poljske (215 dolara), Bugarske (142 dolara) i Rumunjske (71 dolar). Udio Hrvatske u ukupnoj IT potrošnji u jadranskoj regiji bio je 33 posto. IDC očekuje da će informatička potrošnja i u ovoj godini zabilježiti skromniji pad (od otprilike 0,9 posto), a u idućih će pet godina rasti prosječnom godišnjom stopom od 7,1 posto i dosegnuti brojku od 1,57 milijardi dolara u 2014. Od 2011. do 2014. potrošnja bi trebala bilježiti prosječnu godišnju stopu rasta od 8,4 posto, procjenjuju u IDC-u.

IT tržište u Hrvatskoj pogođeno je recesijom 2009./2010., no usporavanje je, srećom, koncentrirano na gospodarske vertikale koje tradicionalno ne utječu previše na IT – rekao je Žitnik dodajući da veliki ulagači u IT, poput telekomunikacijskog i bankovnog sektora, i dalje bilježe impresivne poslovne rezultate i, što je najvažnije, neće nikako moći odgoditi važna ulaganja u IT za dodatnih godinu dana.

Hrvatski javni sektor najveći je ulagač u IT usluge s tržišnim udjelom od 22,8 posto. Na drugom je mjestu financijski sektor s udjelom od 21,2 posto, a slijedi sektor telekomunikacija s 19,8-postotnim udjelom u ukupnoj potrošnji na IT usluge. Među pojedinim uslugama najveći tržišni udio prema prihodima, od 14,8 posto, prošle je godine držala kategorija integracije sustava. Slijedi usluga razvoja prilagođenih aplikacija s 14,4 posto te savjetovanje i prilagodba s 13,5 posto.

Ti su podaci dobar orijentir u kojem smjeru pušu povoljni vjetrovi u ICT svijetu. Da bi se uhvatio što veći i što profitabilniji dio kolača, treba se okrenuti uslugama i integraciji, što je zorno pokazao i tržišni lider HT. Unatoč recesiji takvi će se potezi vjerojatno honorirati na idućoj ljestvici najvećih ICT tvrtki.