Nijedna prognozirana veličina iz ‘Smjernica ekonomske i fiskalne politike’ u prethodne dvije godine nije pogođena. Zašto bi ovaj put bilo drukčije?
Od svih hrvatskih makroekonomskih prognošćara uvjerljivo se najlošijim pokazao onaj koji bi trebao biti najbolji – ministar financija Ivan Šuker. Naprimjer, ministar Šuker još je prije samo godinu dana u ‘Smjernicama ekonomske i fiskalne politike do 2012.’ predvidio da će BDP ove godine rasti od nula do 0,5 posto, da će prihodi proračuna u ovoj godini porasti 1,7 posto, rashodi nešto malo niži nego lani, a deficit središnje države na razini od 2,1 posto BDP-a.
Za razliku od nezavisnih makroprognošćara, čije prognoze samo mogu nekoga nasmijati, ceh Šukerovih nerealnih procjena plaćamo svi, jer one su temelj za konstruiranje proračuna. Tako smo na temelju lanjskih Šukerovih prognoza u ovoj godini dobili proračun čiji je planirani deficit za cijelu godinu ostvaren već u prvoj polovini godine. Do kraja godine deficit središnje države bit će 14-ak milijardi kuna, odnosno 4,2 posto BDP-a. Točno dvostruko više od onoga što je Šuker lani predvidio.
U ‘Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2011. – 2013.’, koje je Vlada prihvatila prošlog tjedna, ministar Šuker za iduću godinu prognozira rast BDP-a od 1,5 posto i državni deficit na razini od 4,8 posto BDP-a.
Zvuči prilično realno, osobito ako se uzme u obzir da je u istovrsnom dokumentu prije dvije godine najavljivao da će BDP 2011. rasti sedam posto, a da će deficit opće države biti nula već 2010. Unatoč tomu što je Šukerov optimizam u dvije godine znatno splasnuo, Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, upozorava da nema realnosti ni u ovogodišnjim ‘Smjernicama’, ponajprije stoga što se plan oporavka gospodarstva oslanja isključivo na nastavak povoljnih gospodarskih kretanja u EU.
