Legenda kaže da je kakao za Maye bio božanskoga podrijetla, a njegove su sjemenke služile i kao sredstvo plaćanja. Zvali su ih quahuitl. Nakon 10. stoljeća nestankom Maya iste je predjele kultiviralo pleme Tolteka. U doba kad je Topiltzin Quetzalcoatl (Pernata Zmija) bio kralj, razbolio se i popio napitak od kojega je poludio. Pobjegao je barkom u nepoznato obećavši da će se vratiti u godini pod znakom Ce-acatla i ponovno kao božanstvo zauzeti svoje carstvo.
Godine 1519. obali se približila lađa s ljudima i oružjem koje se presijavalo poput zmijske kože. Tadašnji je vladar Montezuma povjerovao u ostvarenje proročanstva i bio je spreman carstvo predati Quetzalcoatlu. No iz barke je izišao konkvistador Hernán Cortés kojemu je Montezuma ponudio darove u zlatu, srebru, dragom kamenju i quahuitlu koji su Španjolci radi lakšeg izgovora odmah pretvorili u kakao. Od toga je trenutka kakao počeo upoznavati svijet. Dodavani su mu med, sok agave ili vanilija, miješan je s brašnom, prokuhavan s vodom i začinjan papričicom. Naposljetku je dobivena čokolada.
Dugo je smatrala afrodizijakom pa ju je Madame du Barry, izabranica Luja XV., nudila svojim ljubavnicima, a Casanova preporučivao prije i poslije ljubavnih majstora.
Čista čokolada ima visoku energetsku i nutritivnu vrijednost. Ovisno o količini kakaa te o dodanom šećeru jedna je od namirnica koje pomažu bržoj i lakšoj probavi jer se kakaov maslac u želucu ponaša kao biljna masnoća, a sastojci poput teobromina i endorfina utječu na smanjivanje osjećaja boli i bolje raspoloženje.
