Direktori i Urednici

Dojen sportskoga komentatorstva Božo Sušec nakon odlaska u mirovinu angažiran je na ustroju Arene Sport, sportskoga kanala koji se emitira na Max TV-u.

Pri pokretanju sportskih TV kanala lakše je osigurati dovoljno ekskluzivnih prava prijenosa nego gledatelja i oglašivača.

Novi sportski kanali uključuju Arena Sport (Arena 1, Arena 2), Sport Klub (Sport Klub, Sport Klub Plus) i HOO TV (u pripremi). Novi zabavni kanali su Doma TV i RTL TV 2.

Početkom godine u medijima je odjeknula vijest da doajen sportskoga komentatorstva Božo Sušec odlazi u mirovinu. Pod komentarima članaka na portalima sportski fanovi govorili su da je Sušec jedan od onih koji je nametnuo trendove i da će ga mlađe generacije, ma što god netko mislio o njemu, oponašati. Međutim, nekoliko mjeseci poslije i Sušec se oglasio. S njim ipak nije gotovo. Naime, vlasnici novih specijaliziranih sportskih kanala Arene Sport (Arene 1 i Arene 2), koji se emitiraju na Max TV-u (dio su posebnog paketa koji košta 60-tak kuna), vrbovali su Sušecu i njegove prisavske kolege Željka Velu i Marka Šapita da ustroje redakciju koja će moći konkurirati nacionalnim televizijama i konkurentskom Sport Klubu (kabelskom programu u vlasništvu mađarske tvrtke Ikokabel TV-a).

Na tom je, sportskom, dijelu medijskog tržišta, čini se, zavladala gužva. Ipak, to može biti dobra vijest za sve medijske radnike koji su se zbog recesije našli na cesti ili im predviđanja o nastavku karijere u matičnim kućama nisu posve optimistična. Uza spomenute kanale prilike za zaposlenje vide u najavljenome sportskom programu Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), novim HTV-ovim specijaliziranim kanalima, ali i novim kanalima komercijalnih televizija RTL-a TV2 i Doma TV-a (program Nove TV). Naravno, dinamika pokretanja drugih kanala ovisi o dinamici dodjeljivanja novih koncesija u preostalim multipleksima. S obzirom na to da oglašivački, pa tako i medijski, biznis pati zbog situacije u cjelokupnom gospodarstvu, razumno je zapitati se ima li smisla pokretati te silne kanale, u koji treba polagati najviše nade i, na kraju krajeva, koji će preživjeti, jer izlišno je nadati se da mjesta ima za sve (računamo li na profite, naravno).

Kao što kaže glavni urednik Sport Kluba Neven Cvijanović, ta je televizija u plusu, odnosno nije propala u tri godine otkad je pokrenuta. Njezin razvoj, kaže, ovisi o razvoju platforma putem kojih se emitira (kabelska, IPTV). Na Sport Klubu radi četvrt desetak ljudi, od kojih je 15 komentatora. Najveći su dobitnici, prema Cvijanoviću, sportski novinari, kojima se otvaranjem sportskog televizijskog tržišta otvorio prostor za povećanje svog angažmana. Slično misli i Božo Sušec, koji je ustvrdio da je to prilika za sportske komentatore iako zarada nije spektakularna, posebno na privatnim televizijama, koje za razliku od HRT-a, koji raspolaže infrastrukturom i većim proračunima, program moraju stvarati, najblže rečeno – racionalno.

Tako se radi i u svijetu. O gledanosti, koja donosi i prihode, malo je tko imao što reći. Dvojbe su jasne uzme li se u obzir da prihodi pokretača programa ovise o broju pretplatnika kabelske televizije ili IPTV-a. Kako navode na Max TV-u (odnosno T-HT-u), broj njihovih pretplatnika na kraju lipnja narastao je na 257 tisuća, što je povećanje veće od 50 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kad je taj broj bio nešto veći od 170 tisuća.

Iako očekuju daljnji rast, teško je predvidjeti kojom će se stopom on kretati i hoće li interes gledatelja za kabelsku i internetsku televiziju pasti zbog novih kanala koji na domaće tržište dolaze zahvaljujući digitalizaciji. Njihov sportski paket donosi 11 sportskih kanala, uključujući najnovije kanale Arenu 1 i Arenu 2 na kojima će korisnici Max TV-a ekskluzivno moći pratiti španjolsku, talijansku te francusku nogometnu ligu. Uz najbolje hrvatske komentatore poput Željka Vele praćenje tih sadržaja sada je još zabavnije. Prema riječima Željka Vele, koji posljednja dva mjeseca radi na programu Arene Sport, teško je očekivati da će uspjeti gledanošću nadmašiti sadašnje nacionalne televizije, ali učinit će sve ne bi li postali vodeći specijalizirani kanal, odnosno najpoželjniji sportski program u Hrvatskoj.

• Preuzeli smo prava za prijenos najgledanijih sportskih liga. Ljudi koji su odlučili pokrenuti ovaj program u Hrvatskoj odradili su to upravo onako kako se to radi u svijetu. Osigurali su dovoljan broj ekskluzivnih i najatraktivnijih prava na televizijske prijenose, jer ako se upuštate u projekt novog TV programa, morate imati što prikazati. Imate li program koji nitko ne želi gledati, takav je potez jednak samoubojstvu. Trenutačno na Areni Sport surađuje petnaestak novinara i komentatora, no trebat ćemo još novih kvalitetnih ljudi jer će se naš program širiti. Planiramo dovesti još neke najpoznatije hrvatske sportske novinare i voditelje.

U ovom trenutku iznimno sam ponosan na kvalitetu i razinu komentiranja, a tehničke stvari riješili smo eksternalizacijom – kaže Vela, čiji je tim brojčano inferiorniji onomu konkurentskoga Sport Kluba.

Kao što je i sâm dao naslutiti, najveći je nedostatak gerilskih sportskih programa (ako ih se može tako nazvati s obzirom na to da ulaze na teren moćnijih nacionalnih televizija kojima je sport adut za gledanost) u tome što ne raspolažu infrastrukturom i proračunima za vrhunsku produkciju. Kabelska smatra televizija koja se emitira putem interneta. Nije nam interes boriti se s npr. HTV-om i ostalim komercijalnim televizijama koje se mogu gledati putem digitalnog prijavnika. Tu nije riječ o projektu koji će se ugasiti ako u tri mjeseca ne prodamo pet minuta reklama po satu, radi se dugoročno. Sekunda reklame na Areni nikad neće stajati kao na HTV-u. Cijeli je projekt osmišljen tako da se smjesti u stvarne omjere i da se u njima ‘živi i pliva’. Mi smo time prilično zadovoljni, a oglašivače ćemo privući atraktivnošću programa – nastavio je Vela i dodao da je HTV-u sada kasno za pokretanje sportskog kanala, pozicije su već zauzete. Krivca za sporu reakciju vidi u Vanji Sutliću, donedavnom ravnatelju.

I u HOO-u smatraju da javna televizija nije dobro odigrala priču s pokretanjem sportskog programa i navode da su joj nudili suradnju, od čega se u lipnju odustalo. U ovom trenutku ekipa iz HOO-a, odnosno iz novoosnovane tvrtke HOO TV, priprema preuzetu natječajnu dokumentaciju za dobivanje koncesije i pregovara s nekoliko kompanija koje bi im odradivale tehnički posao. – Mi ne možemo, a i ne želimo, biti konkurenti afirmiranim i manje afirmiranim sportskim programima koji već godinama postoje na javnoj i komercijalnim televizijama, no naš će fokus, prije svega, biti na hrvatskom sportu. Već smo proveli studije koje jasno pokazuju velik interes sponzora za manje atraktivne sportove. Mnogo se sponzora veže uz hrvatske klubove i nacionalne reprezentacije, ali s obzirom na to da upravo tih klubova nema u medijima, nema ni tih sponzora. Od HRT-a preuzimamo dio posla, odnosno obavljat ćemo funkciju javnog servisa, no zasad nismo razmišljali o tome da zahtijevamo dio sredstava koje HRT dobiva od preplate – rekli su u HOO-u, čijem projektu dio naših sugovornika ipak daje najmanje izgleda za uspjeh, i to ponajviše zbog financiranja i ne toliko atraktivnih utakmica.

Problem financiranja jest, naravno, univerzalan i poznat svim igračima na domaćem medijskom tržištu, uključujući komercijalne televizije koje su digitalizacijom dobile nove kanale. RTL Televizija i Nova TV nastavljaju lobirati za to da se HRT-u ukine mogućnost oglašavanja, ali i kraju privode pripreme za emitiranje novih kanala na kojima će, kažu, biti mjesta i za nove ljude. – Ponosni smo na to što smo u 10 godina rada izgradili i nove mlade snage koje danas imaju važnu ulogu na hrvatskoj medijskoj sceni. Tu ćemo prokušanu formulu primijeniti i u gradnji tima Doma TV-a: u zapošljavanju novih ljudi okrenut ćemo se i unutarnjem i vanjskom tržištu – rekao je Dražen Mavrić, Johannes Züll, predsjednik Uprave RTL Televizije, kaže da će se zasad oslanjati na svoje stručnjake i nastaviti tražiti kvalitetne reportere, kakvi im nedostaju.

Mirjana Hrga i Denis Latin, novinari s pedigreom, nisu posve optimistični glede buma na televizijskom tržištu. I dok Hrga smatra da će hiperprodukcija medija prouzročiti pad profesionalnosti novinara, Latin (koji je navode o prelasku na Al Jazeera nazvao prenapuhanim) ne vjeruje da će specijalizirani programi preoteti najbolje ljude, a ni da će odigrati važniju ulogu na televizijskom tržištu. I u medijskom biznisu, dakle, vrijedi ona ‘koliko para, toliko muzike’ koja će, na žalost entuzijasta, ipak presuditi u tome tko će držati i koliko primamljivog oglašivačkog kolača.