Prvi korak do gradskog identiteta: zaboravite četverogodišnji mandat

Komuniciranje s građanima postao je poseban izazov u vremenima u kojima su se proračuni u lokalnim upravama smanjili, u kojima je realizacija projekata, ali i mogućnosti financiranja iz drugih izvora, ograničena jer i u takvim uvjetima gradonačelnici žele u novu izbornu utrku ući s dobre startne pozicije. Kao što je objasnio Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tada su ključne povratne informacije koje daju građani.

Građani često nisu dovoljno upoznati s projektima koje su gradonačelnici realizirali. Zanimljivo je da zato mnogo znaju o projektima koji za njih zapravo nisu važni – rekao je Bagić.

Zinka Bardić iz Madison Consultinga kao rješenje za neposredno komuniciranje s građanima ističe suvremenu tehnologiju: internet i društvene mreže. Važni su jer ih upotrebljavaju današnji birači, ali i mladi ljudi koji će to tek postati. Na primjeru Rijeke pokazala je kako njezin gradonačelnik Obersnel s građanima učinkovito komunicira online.

Dobar je primjer gradonačelnikovo uključenje u grupu na Facebooku da bi pročitao mišljenja ljudi o uvođenju noćnih autobusnih linija. Nakon toga taj je problem učinkovito riješen – rekla je Bardić.

Velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić i Domagoj Bebić iz Quintana komunikacija govorili su o uvođenju e-pisarnice s pomoću koje građani mogu u svakom trenutku provjeriti u kojoj je fazi nalazi rješavanje njihova predmeta u gradskoj upravi.

Sve više gradova na svojim stranicama nudi različite razine online pristupa svojih usluga. Obveza je lokalne samouprave da se koristi digitalnim tehnologijama i s pomoću njih poboljša usluge. Ne uvedu li se te tehnologije, uprava će se kritizirati – rekao je Bebić istaknuvši da se su ljudi koji se koriste suvremenim tehnologijama manje cinični prema lokalnoj samoupravi i više joj vjeruju. Naravno, uvijek postoji mogućnost zloupotrebe u obliku npr. stranačkoga ‘klikanja’ i organiziranog komentiranja. Međutim, kaže Bebić, i ta je utakmica poštena.

I da imate stotinu aktivista koji pišu lijepe komentare, na internetu nema kontrolirane komunikacije – objasnio je Bebić.

Kad se industrije zatvaraju, regija na neki način umire, upozorenje je Manfreda Wehdorna sa Sveučilišta u Beču, koji je otvorio posljednji panel ‘Brendiranje u funkciji razvoja’ na 2. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika. Govoreći o industrijskoj arheologiji kao alatu za regionalni razvoj, Wehdorn je na nizu inozemnih primjera, kao što je onaj iz Italije gdje je bivši stočni sajam pretvoren u kulturni centar, pokazao kako se pojedini objekti koji propadaju mogu prenamijeniti primjerice u stambene zgrade muzeje ili hotele i tako znatno utjecati na stanje cijele regije.

Potencijal industrijske baštine u Hrvatskoj nije prepoznat, resursi nisu iskorišteni i osuđeni su na propadanje, no treba naglasiti kako interes aktivno raste – nastavio je Wehdornovu tezu Goran Arčabić iz Muzeja grada Zagreba, koji je izlaganje temeljio na industrijskoj baštini kao kulturnom kapitalu i regionalnom potencijalu.

Izdvojio je i nekoliko kulturnih dobara na području Zagreba koja se mogu prenamijeniti, kao što su prvi zagrebački Paromlin, Tvornica Gredelj i Gradska klaonica.

Nije dovoljna osviještenost o iskorištavanju potencijala kulturne baštine. Prevelik je utjecaj tijela državne i lokalne vlasti, a javnost se isključuje uz procesa. Stoga treba razviti svijest o kulturnoj baštini, educirati, primijeniti inozemna iskustva, donijeti strategiju upravljanja i raditi na umrežavanju – zaključio je Arčabić.

Feđa Vukić, profesor na Studiju dizajna zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, završio je konferenciju predavanjem o identitetom sustavu grada te iznio nekoliko ključnih poruka gradovima, odnosno šest koraka do uspjeha.

Zaboravite četverogodišnji mandat. Nužne su stategijske odluke, vizija i misija, a ključan politički konsenzus. Shvatite neizbježno, budite realni, povezujte dosad nepovezano, posve se uključite u projekt i omogućite razvoj svima. Trebamo razmišljati o gradu s identitetom – zaključio je Vukić.