Suradnja vlasti i poduzetnika za privlačenje stranih investicija

Da bi se iz fondova Europske unije što kvalitetnije mogao povući novac, veliku važnost imaju Zakon o regionalnom razvoju i Strategija regionalnog razvoja Hrvatske, istaknuo je Branko Mučnjak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva otvorivši tako raspravu na panelu ‘Regionalni razvoj’.

U Hrvatskoj postoje velike razlike u društvenoj i ekonomskoj razvijenosti, nastavio je Mučnjak, a Zakon i Strategija o regionalnom razvoju omogućit će svakoj regiji, općini i gradu ravnopravan položaj za nastavak razvoja.

• Do 2011. moramo imati što više pripremljenih i gotovih projekata. Nemojte pitati koliko će sredstava biti planirano ili aplicirano, nego obratno. Uvjeravam vas da optimizma ima, potrebni su samo projekti, a novca će sigurno biti – poručio je Mučnjak.

Da je Strategija dobar korak naprijed, suglasan je i Branko Grčić, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, koji je govorio o izazovima hrvatske regionalne razvojne politike. Naglasio je kako su regionalni razvojni dispariteti vrlo izraženi u Hrvatskoj te da neki od ciljeva moraju podrazumijevati povećanje konkurentnosti te jačanje uloge i odgovornosti velikih gradova za razvoj regija.

• Nužno je trećinu ulaganja usmjeriti u infrastrukturu, ljudske resurse i jačanje poduzetništva, i to po formuli ‘3×33 posto’ – naglasio je Grčić te dodao da je uvozno supstitutivna strategija nešto čime je nužno ozbiljno se pozabaviti.

U ekonomskoj efikasnosti prednjače gradovi s iznadprosječnom usmjerenosti prema izvozu, nastavio je Mato Crkvenac iz Razvojnog foruma Zagreba koji s kolegom Milanom Deskarem Šarićem radi na metodologiji mjerenja Indeksa ekonomske efikasnosti gradova. U svom istraživanju o gradovima Crkvenac je istaknuo i najuspješnije gradove u 2009. prema broju stanovnika u četiri kategorije. To su Vodnjan, Glina, Sveta Nedelja i Karlovac.

Izdvajao je četiri ključna problema države, a to su nedovoljna sposobnost za planiranje projekata, nepovoljni uvjeti, umiješanost politike i korupcije te cijena kapitala.

• Gradovi su motor razvoja i trebali bi preuzeti odgovornost za razvoj regija. Projekti gradova ključni su za pokretanje investicija u državi jer ih oni najbrže mogu pokrenuti, a ne velika državna poduzeća – zaključio je Crkvenac.

Regionalni razvoj i energetika tijesno su povezani, naglasila je Kristina Dely predstavivši program Europske komisije ‘Energy cities’ i europsku energetsku politiku te ciljeve europske inicijative ‘Sporazum gradonačelnika’.

• Teritorijalna kohezija i energetika dvije su vrlo važne stvari koje lokalnim i regionalnim vlastima omogućuju djelovanje na energetskom području – napomenula je Dely i dodala da je Europska komisija shvatila kako ne može postići ciljeve ‘3 x 20’ (20-po-stotno smanjenje stakleničkih plinova, 20-postotno smanjenje potrošnje energije i 20-postotno povećanje potrošnje iz obnovljivih izvora) do 2020. bez sudjelovanja gradova.

Tako je pokrenuta inicijativa ‘Sporazum gradonačelnika’ koju je dosad danas potpisalo otprilike dvije tisuće gradova koji su se obvezali da će 20 posto smanjiti emisiju ugljičnog dioksida do 2020., čime će nadmašiti postavljene ciljeve. U Hrvatskoj je dosad 12 gradova potpisalo Sporazum gradonačelnika: Duga Resa, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Klanjec, Ozalj, Pregrada, Rijeka, Sisak, Velika Gorica, Zagreb i Zaprešić.

Dely je istaknula Rijeku kao prvi grad koji je iznio svoj akcijski plan energetski održivog razvitka. Predstavio ga je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. U skladu s EK-ovim preporukama zgradarstvo, promet i javna rasvjeta odabrani su kao ključni sektori za provedbu mjera do 2020., za što se planira otprilike 62 milijuna eura financijskih izdataka, s time da su za javnu rasvjetu predviđeni najmanji financijski izdaci (1,3 milijuna eura), za zgradarstvo 40 milijuna eura, a za promet 21 milijun.

• Obavljamo ekološki veoma potrebno posao, ali i pokrećemo važan investicijski ciklus – zaključio je Obersnel.

Morena Fabris iz novigradskog Solarisa predstavila je tvrtku kojoj su fotonaponski moduli osnovni proizvodni program i koja ove godine očekuje promet od 80 milijuna eura. Istaknula je prednosti solarnih energija kao što su lokalni i regionalni razvoj, financijska ušteda, povećanje zaposlenosti i konkurentnosti, a Tvrtko Čavar iz Philipsa prisutne je upoznao s LED rasvjetom te istaknuo da je rasvjeta važna za identitet grada.

Za dobivanje sredstava iz fondova EU administrativne su prepreke zajednički problem poduzetnika i lokalne uprave. Poduzetnicima je teško zadovoljiti zahtjevne uvjete Europske unije, ali im je još teže nadići probleme koji se stvaraju na lokalnoj i državnoj razini dok pokušavaju osigurati potrebnu dokumentaciju.

S druge strane gradonačelnici su se požalili kako je teško boriti se za investicije dok istodobno žongliraju sa sve više upravnih i financijskih obveza.

• Imamo sve manje novca da zadovoljimo potrebe građana. To, naravno, stvara teškoće u ostvarivanju ambicioznijih planova kad je riječ o fondovima EU. Za projekte EU nužna su vlastita sredstva, a nama je problem osigurati i projekte koji su prošli na natječaju – rekao je Branko Šalamon, gradonačelnik Čakovačka, grada koji je do sada putem raznih projekata osigurao 3,1 milijuna eura nepovratnih sredstava EU.

Da se mnogo više sredstava može osigurati, pokazao je slovenski primjer općine Podčetrtek. Iako ima samo 3.400 stanovnika i samo četvero zaposlenih, ta je općina osigurala 28 milijuna eura nepovratnih sredstava. Načelnik Petar Misja podijelio je iskustva u planiranju projekata u infrastrukturi, turizmu i ekologiji.

Još jedan uspješan primjer jest Poljska. Iwona Chojnowska-Haponik predstavila je kako država privlači strana ulaganja i potiče investicijske cikluse putem aktivnosti Agencije za informiranje i strana ulaganja (PAIZ). – Prioriteti trebaju biti sektori koji generiraju najveću dodatnu vrijednost – savjetuje Chojnowska-Haponik uz napomenu da se investitora treba pratiti i nakon što investira.

Kako to izgleda u domaćoj praksi, ispričao je Ante Oštaric iz Paške sirane koja je nakon puno muke uspjela privući sredstva iz fondova EU. Na administrativne probleme nailazili su na svakom koraku pa su sredstva osigurali tek iz drugog pokušaja.

Kako se s lokalnim vlastima može uspješno surađivati, pojavio se Zvonimir Stanić iz tvrtke CARNet. Akademska zajednica sa splitskom lokalnom vlašću izgradila je vrijednu optičku mrežu. Projekt će se preslikati u Rijeku, Opatiju i Pulu.