Suradnja vlasti i poduzetnika za privlačenje stranih investicija

Za dobivanje sredstava iz fondova EU administrativne su prepreke zajednički problem poduzetnika i lokalne uprave. Poduzetnicima je teško zadovoljiti zahtjevne uvjete Europske unije, ali im je još teže nadići probleme koji se stvaraju na lokalnoj i državnoj razini dok pokušavaju osigurati potrebnu dokumentaciju. S druge strane gradonačelnici su se požalili kako je teško boriti se za investicije dok istodobno žongliraju sa sve više upravnih i financijskih obveza.

Imamo sve manje novca da zadovoljimo potrebe građana. To, naravno, stvara teškoće u ostvarivanju ambicioznijih planova kad je riječ o fondovima EU. Za projekte EU nužna su vlastita sredstva, a nama je problem osigurati i projekte koji su prošli na natječaju – rekao je Branko Šalamon, gradonačelnik Čakovačka, grada koji je do sada putem raznih projekata osigurao 3,1 milijuna eura nepovratnih sredstava EU.

Da se mnogo više sredstava može osigurati, pokazao je slovenski primjer općine Podčetrtek. Iako ima samo 3.400 stanovnika i samo četvero zaposlenih, ta je općina osigurala 28 milijuna eura nepovratnih sredstava. Načelnik Petar Misja podijelio je iskustva u planiranju projekata u infrastrukturi, turizmu i ekologiji. Još jedan uspješan primjer jest Poljska. Iwona Chojnowska-Haponik predstavila je kako država privlači strana ulaganja i potiče investicijske cikluse putem aktivnosti Agencije za informiranje i strana ulaganja (PAIZ). – Prioriteti trebaju biti sektori koji generiraju najveću dodatnu vrijednost – savjetuje Chojnowska-Haponik uz napomenu da se investitora treba pratiti i nakon što investira. Kako to izgleda u domaćoj praksi, ispričao je Ante Oštaric iz Paške sirane koja je nakon puno muke uspjela privući sredstva iz fondova EU. Na administrativne probleme nailazili su na svakom koraku pa su sredstva osigurali tek iz drugog pokušaja. Kako se s lokalnim vlastima može uspješno surađivati, pojavio se Zvonimir Stanić iz tvrtke CARNet. Akademika zajednica sa splitskom lokalnom vlašću izgradila je vrijednu optičku mrežu. Projekt će se preslikati u Rijeku, Opatiju i Pulu.

Otkako su se počela procesuirati korupcijska djela, zaposlenici javne uprave ne žele komunicirati s poduzetnicima jer se boje da će završiti u zatvoru. Gradonačelnici tvrde da se od njih često traži nešto što nije u skladu sa zakonom.

Zbog stagnacije investicija i općeg razvoja lokalne općine i gradovi već sada plaćaju cijenu gospodarske krize u zemlji. Koliko su nepovoljni uvjeti koje će lokalne uprave i poduzetnici tek imati na putu dugog i sporoga gospodarskog oporavka, objasnio je u uvodu rasprave na okruglom stolu analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić.

Povećanje javnog duga – Ako u 2010. javni dug bude na 60 posto BDP-a uz realnu pretpostavku strukturnog deficita od četiri posto i ako se uhvati rast od 2,5 posto, nastavit će rasti jer rast nije dovoljan da pokrije trošak kamata zaduživanja. To će dalje povećavati javni dug. I budu li se brže provodile strukturne reforme i pala cijena podmirivanja duga, do 2013. javni bi dug mogao dosegnuti od 75 do 80 posto BDP-a. To znači da ne zadovoljavamo kriterije eurozone, zbog čega će uvođenje eura vrlo dugo trajati – rekao je Stojić.

Koliko će se ti nepovoljni uvjeti prelomiti na ledima poduzetničkih projekata i lokalnih uprava? Raspravu gradonačelnika i poduzetnika vodili su Davor Žmegač i Miodrag Šajatović.

Gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić rekao je da se nada kako će sljedeća godina za Zadar ipak biti malo bolja od ove: – Ako se Zadru dogodi jedna velika investicija, riješit ćemo mnoge probleme. Ove je godine Grad imao samo jednu veliku investiciju, ali zato ih za sljedeću godinu planiramo nekoliko u ukupnom iznosu od 50-ak milijuna kuna. Budućnost temeljimo na gradnji Luke Zadar i projektu poduzetničke zone u njezinoj neposrednoj blizini, za što pripremamo svu dokumentaciju. I prošle i ove godine sigurno smo usporili razvoj, ali od 2011. oporavljat ćemo se. Rješenje je u internacionalizaciji gradova i većoj regionalnoj suradnji – bio je optimističan Vrančić. Za razliku od njega, koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić smatra da Koprivnicu čeka teži put: – Uspjeli smo sačuvati radna mjesta. Cilj nam je sada zadržati kvalitetu života građana, što će biti teško, ne znam hoćemo li uspjeti u tome. Nisam optimističan u vezi s krizom. Građani ne troše, kafići su prazni, zatvaraju se butici, a otvaraju kineske prodavaonice. Moramo osvijestiti koliko imamo jer predviđanja kratkoročno nisu održiva, a dugoročno su katastrofična. Moramo misliti na djecu i pokušati preokrenuti trendove – rekao je Mršić.