TURISTIČKO ZEMLJIŠTE Hotelijeri čekaju uredbe, SDP već najavljuje rušenje zakona

Hotelijeri su s veseljem dočekali Vladinu inicijativu za rješavanje jednog od krucijalnih pitanja sektora kojim se pokušava riješiti problem turističkog zemljišta.

Naime, 15. srpnja ove godine, nakon dva desetljeća nerješavanja problema, donesen je Zakon o turističkom zemljištu (ZOTZ). Ipak, hotelijeri se suočavaju s problemom jer u zakonu ima odredaba koje ili nisu najbolje rješenje ili su nedorečene. Uredbe koje moraju definirati pitanje morat će se donijeti do 1. studenoga, dakle u nekoliko dana. One mogu pozitivno, ali i negativno utjecati na cijelu industriju, ovisno o rješenjima koja će ponuditi.

Koliko su hotelijeri oprezni prema ZOTZ-u i odredbama koje moraju riješiti najvažnije pitanje – visinu koncesijske naknade – najbolje govori podatak da je većina hotelskih kompanija koje u portfelju imaju više kampova odlučila odgoditi investicije dok se ne dozna sprema li im Vlada još jedan velik i zahtjevan namet ili će način dobivanja i određivanja koncesija biti kvalitetan pravni okvir koji će olakšati dugoročno planiranje i poticati investiranje.

Hotelski je sektor, naime, u 2008. zabilježio neto gubitak od 714 milijuna kuna, što je 43 posto udjela u ukupnom prihodu. Troškovi fiskalnih i para-fiskalnih nameta rastu brže od prihoda kompanija unatoč nekim pokušajima da se sektor otereti, npr. smanjenjem spomeničke rente. Udio fiskalnih i para-fiskalnih davanja danas je veći od 25 posto, što je najviša stopa u usporedbi s konkurentnim zemljama. Bude li visina koncesijske naknade još jedan nepremostiv namet, ti će se gubici dodatno povećavati i, što je najgore, mijenjat će se planovi investitora. Svako novo davanje državi dodatno bi smanjilo isplativost ulaganja kao i raspoloživa sredstva za nova ulaganja. Potvrđuju to i oni koji posluju u sektoru.

• Istraturist ima nekoliko razvojnih projekata u različitim fazama pripreme za kampove Park Umag, Stela Maris i Kanegra vrijedne između 30 i 35 milijuna eura. Međutim, u 2011. planiramo isključivo investicije nužne za održavanje već postignute visoke razine kvalitete od četiri zvjezdice. Dovršit ćemo pripremu investicijskih projekata, ali o njihovoj realizaciji odlučit ćemo kada dobijemo uvid u visinu koncesijske naknade i u druge važne a zakonom nedorečene uvjete poslovanja koji bi se trebali definirati uredbama – kaže Željko Kukurin, predsjednik Uprave Istraturista.

Važna su zakonska pitanja izravno povezana sa sudbinom sektora osnivanje prisilne institucije obvezatne suvlasničke zajednice, pitanje neravnopravnog položaja u razvrgavanju suvlasničke zajednice te pitanje koncesijske naknade.

• U kamp Zaton svake godine ulagali u sadržaje i infrastrukturu barem pola milijuna eura, a iduće godine planirali smo dva sanitarna čvora u kampu spojiti u jedan, što ne možemo dok se ne riješe pitanja turističkog zemljišta i visine koncesije. Riječ je o investiciji vrijednoj milijun eura koju ćemo, nažalost, morati odgoditi za godinu do dvije – objašnjava Fran Skoblar, predsjednik Uprave Turistihotela, tvrtke u čijem je vlasništvu kamp Zaton, dodajući da investicija neće biti ako koncesijska naknada ne bude poticajna, ali i da će se cijela industrija naći u velikim problemima.

U najvećoj je turističkoj grupaciji u Hrvatskoj, tvrtki Valamar hoteli i ljetovališta, pod čijim upravljanjem posluje osam kampova, visina odgođenih investicija u kampove zbog nepoznanica u vezi sa ZOTZ-om za 2011. godinu 28 milijuna kuna. U srednjoročnom i dugoročnom razdoblju zbog nesređenih zemljišnih pitanja i nepoznanica povezanih sa ZOTZ-om iznos odgođenih investicija u Valamarovim odredištima Poreču, Dubrovniku, Krku i Rapcu premašuje 100 milijuna eura.

U Istru, gdje je najviše kampova u Hrvatskoj, hotelske su tvrtke lani uložile ukupno 550 milijuna kuna, upola manje nego 2008., kad su investirale otprilike milijardu kuna. Zabrinja i to što su vodeće istarske tvrtke poput Istraturista, Valamara, Maistre najavile odgođu svih većih investicija, za što je jedan od važnih razloga upravo neriješeno pitanje zemljišta.

• Cijeli se turistički sektor ove godine ionako ne može pohvaliti pretjerano uspješnim rezultatima, a bez investicija ne mogu se očekivati veći pomaci. Bez ulaganja u pitanje se dovedi opstanak cijele turističke industrije koja mora konkurirati zemljama koje su uz ionako manje parafiskalne i fiskalne namete provele poticajne mjere da bi s manje tereta na leđima nakon izlaska iz krize mogle nastaviti ravnopravnu bitku na međunarodnom tržištu. S obzirom na alarmantno stanje profitabilnosti i likvidnosti u sektoru turizma vrlo je važno da koncesijska naknada bude održiva i poticajna, a ne da postane još jedan namet koji će dugoročno prouzročiti gubitke, daljnju stagnaciju sektora i kroničan manjak investicija – objašnjava Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Riviere Poreč, tvrtke koja posluje u sklopu Grupacije Valamar i koja je odgodila 50-ak milijuna eura vrijedne investicije u kampove.

I dok su argumenti hotelijera posve razumljivi, i jasno je da uredbe moraju služiti daljnjem razvoju te veoma važne gospodarske grane, postoji i drugi problem. Naime, već sad oporba najavljuje da će rušiti taj zakon kada dođe na vlast. A izbori su već dogodine.

Prema riječima saborske zastupnice SDP-a Ingrid Antičević-Marinović, ZOTZ tehnički nije toliko loš, ali nepravedan je prema onima kojima je to zemljište nekad oduzeto i nacionalizirano.

• Ne kažem da država to nije trebala riješiti, ali ovo je nastavak nepoštene privatizacije – tvrdi Antičević-Marinović, koja smatra da se tako pogoduje hotelima jer ne moraju platiti ni kunu za zemljište koje su u nekim slučajevima bespravno uzeli i koriste se njime već 20 godina. Zakon je sastavljen tako da izgrava nekadašnje vlasnike jer zbog načina na koji je sročen oni neće dobiti ništa, tvrdi. Zbog toga je Antičević-Marinović predlagala amandmane na Zakon u kojima je dodana ključna rečenica ‘ako zemljište ne podliježe povratu’, međutim nisu prošli. Zbog svega toga na pitanje hoće li SDP mjenjati Zakon ako dogodine dođe na vlast, saborska zastupnica daje odgovor od kojeg se hotelijerima vjerojatno diže kosa na glavi: ‘Apsolutno!’