Bankarske lekcije

Likovi daleko da brišu komentare ili pitanja koja im ne idu u prilog, što je loše jer se uvijek razotkrije. Uvijek treba imati na umu da je u online komunikaciji, a posebice na društvenim mrežama, sve transparentno. Tvrte koje to nisu spremne prihvatiti ne bi se ni smjele upuštati u takvu vrstu komunikacije – objašnjava Pivarski.

Mnogo je primjera u kojima naivno upuštanje u online komunikaciju tvrtku stoji milijune dolara. Boris Ličina Borja, suvlasnik agencije za online PR Jasno&Glasno, ističe primjer tvrtke United Breaking Guitars u kojem je ignoriranje korisnika, prema Timesovim tvrdnjama, kompaniju stajalo 180 milijuna dolara. Pogreška koja je to skrivala upravo je ignoriranje korisnika ili rasprave.

• Ne živimo više u vremenu u kojem je super i iznenađuje ako se tvrtka uključi u raspravu, nego u vremenu u kojem je to obveza. Na društvenim mrežama poput Twittera važno je da tvrtka bude dio zajednice, onda se i pogreške, ako ih ima, lakše opravljaju i razumiju se problemi – kaže Ličina.

Među domaćim PR-ovcima najpopularniji je kanal Twitter.

• Svi oni koji nisu ondje morali bi biti jer se upravo ondje često dozna problem vezan uz klijenta za kojeg rade. Kad iskrsne problem, a bez pravih argumenta ili poznavanja činjenica, PR je tu da odmah online ugasi vatru, i to je dobro jer često, npr. u slučaju Twittera, i cijela zajednica vidi odgovor – smatra Ličina.

Zinka Bardić iz Madison Consultinga uporabu interneta i društvenih mreža predlaže i organizacijama poput lokalnih uprava. Iako se ne trebaju zanemariti klasični alati neposredne komunikacije poput tribina, razgovora, poštanskih pisama i telefonskih razgovora, online alati otvaraju novu arenu. Važni su jer ih upotrebljavaju i današnji birači, ali i mladi ljudi koji će to sutra postati. Na primjeru Grada Rijeke može se vidjeti kako lokalna uprava učinkovito online komunicira s Riječanima.

• Rijeka ima više komunikacijskih alata na internetu: gradske web-stranice, gradonačelnikove stranice te multimedijski portal Moja Rijeka namijenjen mladoj populaciji. Gradonačelnik se ne suzdržava ni od društvenih mreža. Dobar je primjer kad se uključio u grupu na Facebooku da bi pročitao mišljenja ljudi o uvodenju noćnih autobusnih linija. Nakon toga taj je problem koji je smetao mladim građanima učinkovito riješen – kaže Bardić.

Dogada se da i organizacije, kao i kompanije, traže laka rješenja za kontroliranje onoga što se kontrolirati ne može. Rješenje kojeg su se neki dosjetili organizirana je potpora. Ako se organizira, katkad i plati, šačica ljudi da zajedno djeluje kao vojska koja će po blogovima, web-stranicama, forumima i društvenim mrežama pozitivno komentirati zadanu poruku, možda se može kontrolirati prijam poruke. Međutim, koliko se god takav ‘zao plan’ može učiniti briljantnim, prije će se kao bumerang vratiti u glavu ‘geniju’ koji ga je smislio.

• Neke su se tvrtke poskliznule koristeći se takvim uslugama jer je zajednica prepoznala da je riječ o svojevrsnoj manipulaciji. Posljedica je bila narušen imidž. Profesionalnim pristupom treba težiti tomu da ljudi samoinicijativno počnu pisati objektivno o tvrtki ili osobi – kaže Pivarski.

Bez obzira na poziciju brenda internet uvjetuje da se odnos s korisnicima gradi na iskrenoj komunikaciji, i to gotovo potpuno iz početka, bez jamstva. Međutim, pravila su tu da se poštuju, pa i u okolini u kojoj kontrola nema, bez obzira na to koliko tvrtke želje da bude drukčije.

Žati one koji nisu rentabilni. Bez obzira na sve to tražimo način da ne zatvorimo tvornice među kojima je prva kandidatkinja tvornica opeke u Našicama jer tu planiramo konzervirati jedan pogon.

Imamo nekoliko scenarija – da ne otpuštamo radnike, nego da budu na minimalcu kada ne rade. Razgovaramo sa sindikatima, a procjenjujemo da bi to u idućoj godini bilo četiri mjeseca. Ako oni to ne prihvatate, morat ćemo zatvoriti tvornicu, otpustiti stotinjak radnika i platiti im otpremninu.

Uza sve što smo poduzeli i poslove koje smo ugovorili te veći nagažman u BiH i Srbiji ne očekujemo ponavljanje lošeg rezultata. Nadamo se da će se gubitak znatnije smanjiti do kraja godine.

Najbolje stoje tvornice cementa, dobro stoji i poljoprivredno poduzeće Osilovac, dok su svi ostali pomalo pridonijeli gubitku. U cementu nismo izgubili tržišne udjele, nego je cijelo tržište palo. Crnepa smo pak na cijelom tržištu u prvih osam mjeseci prodali 40 posto više nego lani pa mislim da smo blizu tržišnog udjela od 50 posto.

U prvih šest mjeseci investirali smo 30-ak posto manje, sve investicije koje neće donijeti direktnu korist svedene su na minimum. Od većih investicija imamo u Našice cementu drugu fazu industrijskog kolosijeka vrijednu 5,2 milijuna eura, te projekte iz područja zaštite okoliša u vrijednosti 1,7 milijuna eura. Do ožujka planiramo završiti investiciju u peć u srpskoj tvrtki Jelen Do od 11,5 milijuna eura, a u bioplinsko postrojenje u Osilovcu ulažemo 3,5 milijuna eura. Dio ćemo koristiti za vlastite potrebe, a ostatak energije prodavati.

Ulažemo u obnovljive izvore energije s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata. To je profitabilan biznis, EU nas obvezuje da dio energije imamo iz obnovljivih izvora i mi tu vidimo svoju šansu. Prvo takvo postrojenje otvorit ćemo u Osilovcu. Sada razvijamo strategiju pa ćemo vidjeti u kojem ćemo smjeru ći. Vjerojatno ćemo tražiti potencijalne investitore i partnere.

Nadamo se da ćemo do kraja godine dobiti koncesiju za sirovinu i ovisno o razvoju tržišta donijet ćemo odluku što ćemo dalje raditi. I u Rusiji je kriza pa nema smisla ći u tako velike nove investicije dok nema oporavka tržišta.

Otvoreni smo za takvu ideju. Kontaktirali smo vodeće financijske institucije i dobili potvrdu mišljenje za takvu transakciju, ali smo je zbog krize odgodili. Kad se tržište oporavi, mi smo spremni.

To sigurno otežava ukupno poslovanje, no kroz sve aktivnosti i poteze koje smo napravili uspješno se nosimo s financijskim izazovima. Da bismo izbjegli probleme, moramo provesti restrukturiranje bilance.

Ne vidim promjene u vođenju ekonomske politike, nema kresanja rashoda, pa ne vidim ni oporavak na vidiku. Trošimo znatno više nego što zarađujemo, negativna se spirala produbljuje i sve više ljudi ostaje bez posla. To je tragično jer se ni smo trebali dovesti u takvu situaciju. Od 14 milijardi deficit mogli smo uštedjeti bar pet i investirati ih u nešto pametno što će donijeti nove vrijednosti.