Bezobzirni poreznici potiču rad ‘na crno’ (bivših) obrtnika

Jedini mogući savjet obrtniku koji zbog nemogućnosti naplate potraživanja nema za porez jest da proda imovinu, podmiri porezni dug i odjavi obrt te nastavi raditi ‘na crno’.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravamo čemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedine u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

iše mi čitatelj nezadovoljan sve češćim tendencijama i jednostranim prikazivanjima u medijima tzv. sive ekonomije. Tako je podatak o tome da je otprilike 6,5 tisuća obrtnika otkazalo obrt iskorišten da bi se medijski prikazalo kako su bivši obrtnici nakon odjave obrta nastavili raditi ‘na crno’ i izbjegavati plaćanje poreza i doprinosa, zbog čega se, eto, ne puni državni proračun i ostali porezni obveznici moraju plaćati sve veće poreze.

U novinskom prilogu na koji me čitatelj upozorio uvodno je objavljen podatak o broju otkazanih obrta, objavljene su izjave predsjednika obrtničkih komora Zagreba i Hrvatske o nelojalnom konkuriranju neregistriranih obrtnika koji rade ‘na crno’ onima koji su registrirani i plaćaju sve poreze, a o lošim uvjetima poslovanja obrtnika u Hrvatskoj kao mogućim uzrocima sve češćeg otkazivanja obrta nije bilo ni riječi.

Samo nekoliko dana prije elektroničkom mi se poštom javio drugi čitatelj, uredno registriran obrtnik. Tu poruku objavljujem u cijelosti bez kraćenja:

‘Molim vas, recite mi što da radim? Imam vodoinstalaterski obrt i do prije godinu dana sve je bilo O. K. Međutim, počeo sam raditi za privatnog investitora na gradnji stambene zgrade i otad je sve krenulo nizbrdo. Neredovite uplate, dvosmisleno napisan troškovnik itd.

Sad sam dužan Poreznog otprilike 75 tisuća kuna, u kući mi je isključena struja, telefon, internet, posuđujem za kruh, nitko neće raditi sa mnom zbog blokade računa, nitko mi ne da kredit. U Poreznog su mi, kad sam pokazao nenaplaćene fakture, rekli da je to moj problem, a ne njihov.

Imam suprugu i dvoje male djece i nikakva primanja. Prodajem gradilište, ali preveliko je, zato ne mogu naći kupca. Poreznici mi ga žele oduzeti radi prisilne naplate dospjeloga neplaćenog poreznog duga. Savjetujte mi kako da riješim svoj problem i komu da se obratim, ili da uzmem ‘štrik’ pa oko grane…?’ Kontaktno sam s tim čovjekom. Savjetovati ga nisam znao, no ponudio sam mu da objavim njegovo pismo i da mu možda na taj način pomognem. Tražio sam da mi kaže ime poreznika koji je rekao ‘da to nije njegov problem’. No čitatelj se zabrinuo. Živi u malome mjestu i kaže da, objavim li njegovo ime i imena poreznika, više neće imati nikakve izgleda da se iz svega toga nekako ipak izvuče. Morao sam odustati od objavljivanja imena bezobzirnog poreznika.

Otvoreno govoreći, jedini je mogući savjet tomu čovjeku da nekako proda gradilište, podmiri porezni dug i odjavi obrt te nastavi raditi ‘na crno’ da preživi s obitelji. Procjenjujem da nema izgleda za naplatu svojih dospjelih nenaplaćenih potraživanja – prednost u prisilnoj naplati od njegova dužnika imat će poreznici i banke koje su odobre kredite tome fazonom ‘privatnom investitoru na gradnji stambene zgrade’.

Obrtnici uz porez (državi da im osigura uređeno tržište) moraju još plaćati članarinu Hrvatskoj obrtničkoj komori. Tu članarinu, premda je riječ o neporeznom prihodu, za račun Obrtničke komore utječe Porezna uprava Ministarstva financija. Zašto tom obrtniku nije ni nakraj pameti da se obrati za pomoć ‘svojoj’ komori? Jednostavno, zna čovjek da ni od toga ne bi bilo ništa, pa se očajan ‘obraća novinama’.