MANDICA ZULIĆ: Koje prednosti donosi taj oblik štednje

Većina zemalja nastoji smanjiti ovisnost o javnom mirovinskom osiguranju jer se zbog raznih razloga, među ostalim starenja stanovništva, njegov veliki dio ne može financirati međugeneracijskom solidarnošću, nego iz proračuna. Uloga dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja jača u mnogim zemljama zrelih sustava privatnog osiguranja, ali i u zemljama koje su nedavno uvele privatno osiguranje i štednju kao dio sustavnih mirovinskih reformi. Budući da je Hrvatska jedna od zemalja u kojima se unatrag manje od deset godina dogodila mirovinska reforma, nije nerealno očekivati da će važnost dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i ovdje s vremenom samo jačati.

Radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno da se većinom moraju samostalno brinuti za vlastitu starost te da poslije ne mogu i ne smiju više nekog drugog opuštati što nisu uštedjeli dovoljno dok su bili mladi. Glavne značajke i novu ulogu poslodavca u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji okupljenima je objasnila Andrea Kogej, voditeljica prodaje Raiffeisen mirovinskog društva. Istaknula je činjenicu koju mnogi građani previde – da je dobrovoljna mirovinska štednja jedini oblik štednje u Hrvatskoj s dvije vrste državnih poticaja.

S jedne strane to su državna poticajna sredstva u postotku uplate u jednoj godini, u visini od 15 posto od uplaćenog iznosa, a do maksimalnih 750 kuna na godinu. S druge strane, to su porezne olakšice koje su do 1. srpnja bile osobne, a sad se odnose na poslodavce. Dodatna korist za člana jest i prinos koji društvo ostvaruje. Poslodavcima je tako od srpnja pružena prilika da osim iskazane brige o svojim zaposlenicima i njihova dodatnog stimuliranja izgrađuju konkurentnost na tržištu rada kao i imidž društveno odgovorne tvrtke.

Pritom je važno imati na umu značajke dobrovoljne mirovinske štednje. Naime, sva sredstva na računu osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj, a visina i dinamika upalata doprinosa ovise isključivo o želji i mogućnosti uplatitelja. Prednosti su još što nije određena dob za početak štednje i nije važno zdravstveno stanje za razliku od životnog osiguranja. Osim toga sredstva su posve nasljedna, a uplatama se kupuju udjeli čija vrijednost ovisi o ukupnoj vrijednosti imovine fonda.

U sustavu dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj samo 11 posto ukupnog broja osiguranika, što znači da prostora za povećanje broja osiguranika svakako ima. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu, namijenjena je budućoj isplati mirovine. Osoba u dobrovoljnom mirovinskom fondu ima svoj račun i na njega uplaćuje iznos koji želi. Uz pristanak zaposlenika, doprinose može uplaćivati i poslodavac u iznosu i dinamici koja mu najviše odgovara. No neoporezivo je do 500 kuna na mjesec, odnosno 6.000 kuna na godinu.

Očekuje se velik interes poslodavaca za uplatu u dobrovoljni mirovinski fond zaposlenicima jer je 500 kuna na mjesec, odnosno 6.000 kuna na godinu, neoporezivo, kaže Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Zahvaljujući Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. i Zakonu o porezu na dobit uvedene su porezne olakšice poslodavcima koji žele uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond štednju za svoje zaposlenike.

Uplata poslodavca od 500 kuna na mjesec, odnosno 6.000 kuna na godinu, u dobrovoljni mirovinski fond na ime zaposlenika je neoporeziva. Dosad su zaposlenici sami uplaćivali u dobrovoljni mirovinski fond u skladu s mogućnostima, a nove zakonske odredbe već su zainteresirale poslodavce za taj vid uplata. U Hrvatskoj posluju četiri društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, i to sa šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i 15 zatvorenih. Poslovanje mirovinskih fondova regulirano je Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a ako govorimo o Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu, moram istaknuti da nam je osnovna briga zadovoljstvo svih članova.

Potkraj rujna ukupna imovina svih dobrovoljnih mirovinskih fondova bila je 1.627.651.000 kuna, a ukupan broj u svim fondovima 178.694 člana, što je relativno malo s obzirom na broj radno aktivnog stanovništva. Novim Zakonom o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. srpnja 2010. godine usvojena je važna izmjena vezana uz dobrovoljnu mirovinsku štednju, pa je poslodavcima omogućeno neoporezivo uplaćivati do 500 kuna na mjesec, odnosno do 6.000 kuna na godinu, na osobne račune radnika otvorene u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Dakle, izdvajanje poslodavaca do iznosa od 500 kuna na mjesec za svaki mjesec poreznog razdoblja ili na godinu 6.000 kuna porezno je priznat izdatak, odnosno rashod. Na te uplate ne plaćaju se ni porezi ni doprinosi, pa se ne smatra plaćom. Kada govorimo o učinku uvođenja porezne olakšice na uplate poslodavca, moramo uzeti u obzir postojeću gospodarsku situaciju koja će zasigurno usporiti učinke te mjere. Dakle, svakako očekujemo pozitivne rezultate odmah iako vjerujemo da će važni rezultati doći s oporavkom gospodarske situacije.