Plan novog ministra financija Georgea Osbornea, koji je tu poziciju zauzeo nakon svibanjskih parlamentarnih izbora i pobjede Konzervativne stranke, bio je očekivan i očito neizbježan potez. Rezat će se sve, od socijale do kraljičinih prihoda, ali mnogi ekonomisti nisu sigurni hoće li to podići ili potpuno upropastiti ekonomiju koja je bila među krizom najteže pogođenima u Europi.
Veličine škare koje haraju Europom nije uspjelo izbjeći ni Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon što su izrezale Grčku, Španjolsku, Italiju, Francusku i niz drugih europskih zemalja, preskočile su Kanal i napale Britaniju, jednu od zemalja u skupini onih posebno opterećenih prevelikim rashodima, rastućim dugom (842 milijarde funti neto, prema službenim britanskim podacima – 57,2 posto BDP-a), golemim deficitom (prema procjenama Europske komisije oko 12 posto BDP-a do kraja godine) i općenito zaustavljenom ekonomijom. Radi lakšeg razumijevanja veličine duga, trenutačne otplate Britaniju stoje 120 milijuna funti na dan. Stoga plan novog ministra financija Georgea Osbornea, koji je tu poziciju zauzeo nakon svibanjskih parlamentarnih izbora i pobjede Konzervativne stranke, bio je očekivan i očito savršeno neizbježan potez. Naravno, to što je pozorno mjesecima javnost pripremala za velike rezove vjerojatno neće nimalo olakšati provedbu, no od nereda u rangu grčkih ili francuskih Britanija ne mora strahovati. Zasad su zabilježeni masovniji prosvjedi i prijetnje sindikata općim štrajkovima, ali nije vjerojatna količina uličnog nasilja zabilježena u drugim državama. To jednostavno nije britanski, a i uostalom što bi kraljica na to rekla?
Prema Osborneovu planu, uštede bi trebale biti teške 83 milijarde funti do 2015., oko petinu ukupnog proračuna, stajati oko pola milijuna radnih mjesta, donijeti znatna smanjenja socijalnih izdataka države te podići starosnu dob za odlazak u mirovinu na 66 godina do 2020., uz izjednačavanje muškaraca i žena. Najomraženiji čovjek u Britaniji nazvao je paket štednje ‘povlačenjem Britanije s ruba ponora’. Koliko je pak situacija ozbiljna, pokazuje činjenica da će čak i uz ovakav duboki rez Britanija samo prepoloviti deficit od oko 155 milijardi funti. Unatoč velikoj popularnosti mantle štednje u Europi, stručnjaci nisu posve uvjereni da je sažimanje najbolji potez u ovom trenutku.
Britanija je bila posebno teško pogođena financijskom krizom i posljedičnom recesijom, kao ekonomija poprilično ovisna o gospodarskim tokovima u SAD-u, ali i kao financijsko središte Europe. Drugim riječima, njihov financijski mjehurić u europskim okvirima predstavljao je ono što je SAD bio u svjetskim.
Vjeruju kako je za ovakvo rezanje prerano i da bi moglo imati katastrofalne posljedice na ionako vrlo krhak oporavak ekonomije. Koliko je podjela unutar same Britanije velika, moglo se vidjeti za nedavnog sastanka u engleskoj Središnjoj banci, na kojem su pobijedili stavovi glede tog pitanja. Bilješke sa sastanka, koje je objavio monetarni odbor te banke, pokazale su podjelu na tri tabora unutar te institucije. Jedni su navijali za nastavak kvantitativnog olakšavanja, drugi su bili za povećanje kamatne stope, a treći za održavanje statusa quo. Posljednji su zasad pobijedili, no izjava guvernera Mervyna Kinga dala je naslutiti promjenu prema tezi o monetarnom odvrtanju, odnosno povećanju koliciine novca u ekonomiji.
Spomenutih pola milijuna radnih mjesta u javnom sektoru, oko osam posto svih zaposlenih, bit će srežano tijekom četiri godine, prošječno smanjenje po Vladinim odjelima bit će 19 posto osim zdravstva i prekomorske pomoći. Neki od najvećih rezova bit će u području socijalnih davanja, koja iznose oko trećinu ukupnog proračuna, gdje će na godinu biti prištedeno oko sedam milijardi funta. Brzoj dijete nije uspjela čak pobijedi ni voljena kraljica, čiji će izdaci održavanja kućanstva pasti za 14 posto u razdoblju 2012. – 2013., a najpoznatija baka u Britaniji pristala je i na jednogodišnju suspenziju isplata iz državnog proračuna.
Iako u sklopu najavljenih rezova nisu uvršteni, banke i financijski sektor također će pridonijeti mršavljenju Britanije. Za njih je Osborne pripremio nove zakone kojima bi se uveo porez na bilance banaka vrijedan 2,5 milijardi funta. Na snagu će stupiti 1. siječnja, ali neće stati na navedenom iznosu jer Osborne očekuje rast prihoda sljedećih godina. Tako je Britanija jasno dala do znanja da ne namjerava čekati dogovor na globalnoj razini o problematici financijskih poreza, nego sama to riješiti, što će vjerojatno rezultirati sličnim potezima drugih država, odnosno individualnim rješenjima. Osborne je dodao i kako će se tražiti od banaka da potpišu kodeks ponašanja, čime bi jamčile da neće kreirati sheme za izbjegavanje plaćanja navedenog poreza lažnim smanjenjima svojih računa ili računa svojih klijenata. Drugim riječima, tražit će da potpišu dokument kojim obećaju, časna pionirska, da neće muljati na porezu. Dosad su četiri od 15 najvećih potpisale. S druge strane od ponavljanja jednokratno razrezanog poreza na bonus Osborne je odustao. A propis poreza, PDV će biti vjerojatno podignut na 20 posto s trenutačnih 17,5, ako je vjerovati Osborneovoj najavi iz lipnja ove godine. Moćnoj vojsci bit će oduzeto osam posto do 2014., no neće se štedjeti na hrabrim Britancima u borbi za svjetski mir i sigurnost u Afaganistanu, naglasio je Osborne.