Poput svih uljastih sjemenaka i badem ima veliku kalorijsku vrijednost, od 500 do 600 kcal na 100 grama. Budući da sadrži 50 posto lipida, treba se konzumirati umjereno imate li problema s prekomjernom tjelesnom težinom i bolestima povezanim s njom. Bogat je i nezasićenim masnim kiselinama, vitaminima B-grupe, vitaminom E, željezom, magnezijem, bakrom i kalijem. Zahvaljujući malim količinama laetrila često mu se pripisuje antikancerozno djelovanje, no zbog velikog udjela arginina trebale bi ga izbjegavati osobe koje češće imaju problema s labijalnim herpesom jer arginin potiče aktiviranje virusa.
Redovito konzumiranje badema snižava kolesterol. Slobodno se može svrstati u cjelovite namirnice, a ima i stimulativna, emolijentna i lakativa svojstva (sadrži 12 posto vlakana). Poput pravoga prirodnog antidepressiva jača i živčani sustav. Zbog svega toga ne začuduje što se gorki badem rabi u alternativnoj medicini, a slatki je najčešće sastojak slatkih jela.
Bademovo stablo podrijetlom je s Bliskog istoka, ali danas je vrlo rašireno sredozemnim zemljama zahvaljujući Feničanima koji su ga najprije prenijeli na Siciliju. Zbog svoje je rane cvatnje u antička vremena bilo simbolom obećanja, ali i zaručnika. Njegovi su plodovi pronađeni i u Tutankamonovoj grobnici.
