Kad kažemo ‘Grčka’, najprije pomislimo na Atenu, hramove, mitologiju i junake, atletiku, gradove državice – polise, a bogme i na demokraciju, zatim novčiće i trgovinu te brojne kolonije izvan matične zemlje. Upravo su te kolonije i rasprostiranje grčkoga stanovništva diljem Sredozemlja početak priče o grčkim tragovima na tlu današnje Hrvatske. Grad Issa, odnosno današnji Vis, jedan je od najstarijih jadranskih gradova koje su kao svoju koloniju utemeljili Grci u 4. stoljeću prije Krista. O visokom stupnju ondašnje umjetnosti koja je doticala Issu u materijalnim ostacima svjedoči prelijepa brončana glava božice Artemide koja se ovih dana našla među gotovo 480 izložaka predstavljenih javnosti na izložbi ‘Antički Grci na tlu Hrvatske. Među izložcima prevladavaju keramičke vaze s crvenim i crnim figurama, amfore, numizmatika, nakit, oružje i vojna oprema te kameni pismeni spomenici čiji visok civilizacijski domet predvodi Psefizma iz Lumbarde na Korčuli na kojoj su zapisane odluke o podjeli zemlje kolonistima.
Na izložbi je i fotografija dokumentacija o Starogradskom polju na otoku Hvaru – jednoj od najbolje očuvanih parcelacija na Mediteranu, odneda na listi zaštićene svjetske baštine UNESCO-a, a stvaran je i u krajoliku vidljiv potis o podjeli zemlje grčkim kolonistima Pharosa (današnjega Staroga Grada). Ono što je Psefizma regulirala zapisom u kamenom monolitu to je Starogradsko polje (hora) materijaliziralo u svojim suhozidima u krajoliku otoka Hvara. Doista su to međunarodno vrijedni spomenici grčke kulture i teritorija koji su osvojili kolonisti koji su živjeli na našem području prije prevlasti Rimljana i mnogo prije dolaska Hrvata.
