Političari smatraju da to nije dovoljno te da će se kompanija morati odreći još nekih projekata kako bi smanjila zaduženost. Projekt Centar Radeljević u Dubrovniku navodno je sljedeći za koji se traži partner.
Kompaniju dodatno opterećuje struktura bilance i financijska poluga kao posljedica razvojnih projekata u koje je ulazila. Adekvatno rješavanje tih projekata jedan je od ključnih čimbenika koji će odrediti profitabilnost kompanije, a time i njezinu vrijednost – kaže Špoljar.
Prema konsolidiranim financijskim izvještajima u 2011. na naplatu dolazi 249 milijuna kuna. IGH će taj dug morati refinancirati jer se ne može očekivati da će to moći otplatiti iz operativnog novčanog toka.
Budući da Grupa ima velik iznos materijalne imovine u bilanci, može se očekivati da neće imati većih problema s refinanciranjem, ali očekuje se daljnje povećanje njezine efikasnosti u sljedećem razdoblju i restrukturiranje dijelova poslovanja – kaže Smolar.
Osim velike zaduženosti recesija i pad građevinske aktivnosti u zemlji na vidjelo su izbacili i druge IGH-ove probleme kao što je velika ovisnost o državnim infrastrukturnim projektima. Pet najvećih državnih tvrtki zaduženih za ceste i autoceste donijele su 2007. tvrtki više od pola prihoda. Uzevši to u obzir, jasno je da je obustavljanje ili usporavanje državnih infrastrukturnih projekata moralo ostaviti traga na njezinim prihodima u zemlji.
Manji obujam građevinske aktivnosti u zemlji IGH je nastojao ublažiti većim aktiviranjem u inozemstvu. Posao stoljeća u koji su brojne domaće građevinske tvrtke polagale sve nade, onaj u Crnoj Gori, propao je, no IGH je ipak uspio povećati izvoz. U prvih devet mjeseci na inozemnom tržištu kompanija je ostvarila 74 milijuna kuna prihoda, 43 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. To, naravno, nije dovoljno da se nadoknadi velik pad na domaćem tržištu, ali u svakom slučaju za pohvalu jer izvoz u poslovnim prihodima sada sudjeluje s čak 20 posto. No gledano u apsolutnim iznosima, i dalje je riječ o prilično malim prihodima.
I dok je IGH zbog krize morao odustati ili staviti na čekanje brojne developerske projekte, i dalje se nastoji ojačati segment projektiranja i pružanja konzultativnih usluga. Unatoč receziji nastavio se proces okupljanja kupnjom udjela u projektantskim tvrtkama.
Za 17,95 milijuna kuna IGH je preuzeo Projektni biro Palmotićevu (80 posto udjela), 22,5 milijuna kuna plaćena je Geotehnika inženjer (50 posto udjela, a otprije je imao 50 posto), a jedna od akvizicija u projektantskom segmentu bila je i kupnja MBM Termoprojekta za 1,6 milijuna kuna (60 posto udjela). Analitičari smatraju da projektantski biznis ima dugoročnu perspektivu i da je okupnjenje u tom segmentu dobar IGH-ov potez. To se ne može reći za kupnju Kile za 16,5 milijuna kuna. Naime, ta tvrtka koju su prije pet godina osnovali Konstruktor i IGH bezuspješno je u više navrata pokušavala prodati Gradu Splitu i APN-u zemljište za projekt POS-a. Ta prodaja ne može se provesti bez Keruma, koji nije sklon ideji gradnje jeftinih stanova na toj lokaciji, nego preferira gradnju na svojem zemljištu u splitskoj Dujmovači. Budući da je realizacija projekta POS-a prično upitna na Kilinu zemljištu, vjerojatno je kupnja udjela u toj tvrtki rezultat raščišćavanja odnosa između IGH-a i splitskog Konstruktera.