Home / Tvrtke i tržišta / Žito će za godinu dana biti kompanija s ukupnim prihodom od oko tri milijarde kuna

Žito će za godinu dana biti kompanija s ukupnim prihodom od oko tri milijarde kuna

Kurencije. Ako si uspješan rasteš, ali bez obzira na veličinu glavni mi je cilj da tvrtka bude kvalitetna i uspješna. S Kanditom će Žito za godinu dana biti kompanija s ukupnim prihodom od oko tri milijarde kuna i s dobrom profitabilnošću. To nas svrstava među četiri najveće prehrambene tvrtke u Hrvatskoj. Agrokor je prvi i najveći, a za drugo će se mjesto nadmetati Podravka, Vindija i Žito. Meni ne smeta dobar Agrokor. Dapače, prvi ću ga podržati i smatram da bismo svi trebali više djelovati zajednički.

  • Vaši konkurenti uglavnom su se već proširili na regiju, imate li vi takvih ambicija? – U Srbiji imamo tvrtku koja obrađuje 2.000 hektara i bavi se ratarstvom. Pokušat ćemo se širiti u regiji, no sada imamo toliko posla na restrukturiranju svega što smo preuzeli u Hrvatskoj da ćemo se time baviti sljedeću godinu-dvije. Kada stvari ovdje dobro posložimo razmišljat ćemo o daljnjem širenju, no ne smijemo rasti prebrzo kako se ne bismo izložili riziku da propadnemo.

  • Što znači restrukturiranje, hoćete li objediniti poslovanje, koliko još imate prostora za zaduživanje i jeste li razmišljali o puštanju nekog investitora u vlasničku strukturu? – Provodimo sveobuhvatno restrukturiranje grupe koja će nakon godinu dana izgledati sasvim drugačije. Vjerojatno ćemo se obratiti Sindikatu banaka koji bi kreditom podržao taj proces. Prije tri godine izašli smo s komercijalnim zapisima, pa je plan bio IPO, ali kako je tržište palo odlučili smo se to zaustaviti. Sada nije povoljan trenutak ni za investitora jer smo imali lošu bilančnu godinu i srušena je vrijednost kompanije. No, kad se preložimo, sigurno će doći ili do izlaska na burzu ili do puštanja financijskog partnera u equity.

  • Kako to da je prošle godine Žito završilo u gubitku? Kakvi će biti rezultati u 2010.? – Imali smo problema sa pšenicom jer smo odredili visoku cijenu od 1,5 kune za kilogram, a cijena na burzama je potom pala što nam je uzrokovalo gubitak od oko 10 milijuna eura. Morali smo u nekoliko navrata usklađivati i potraživanja jer su neke tvrtke završile u stečaju. Ove ćemo godine izaći iz minusa, to je bio jednokratni gubitak zbog pogrešnog poteza Uprave na čelu sa mnom, a na cijeni pšenice nećemo ni izgubiti ni dobiti.

  • Je li vam žao što niste kupili Vupik? Stječe se dojam da kupujete ono za što se ne javi Agrokor s kojim ste se natjecali još za Belje. – Da smo dali bolju ponudu, bio bih žalostan zbog toga, no Agrokorova je ponuda bila bolja i dobro je da je on kupio Vupik. To je tvrtka s velikim kapacitetom, ali vjerujem da će onda imati mnogo problema, kao što bismo ih i mi imali, jer je Vupik strašno devastiran. Ušli su u nezahvalnu situaciju da ni iz čega moraju stvoriti mnogo jer to ljudi očekuju, a za to treba mnogo vremena i ulaganja.

  • Kako funkcionira vaše partnerstvo sa Stipom Matićem iz M Sana, planirate li nove zajedničke projekte u Hrvatskoj ili BiH? – Naše je poslovno partnerstvo proizašlo iz prijateljstva i otvoreni smo za daljnja ulaganja. Matić je želio proširiti biznis iz informatike u poljoprivredu jer ima kapitala, mi smo ga uputili u biznis i on je danas ozbiljan igrač u agraru. Zajedno smo ušli u PPK Valpovo, preuzeo je Orahovicu, širi se u ribnjake itd. On je i najviše investirao i u Posavini, odakle potječemo, a mi ostali pomažemo koliko možemo.

  • Jedan ste od najvećih primatelja poljoprivrednih poticaja čije se dodjeljivanje često smatra problematičnim. Što tu ne valja? – Nigdje na svijetu nema poljoprivrede bez poticaja. U Hrvatskoj ne postoji dobar sustav kontrole korištenja poticaja, a dobri špekulanti uvijek koriste tromost državnog sustava. Ne treba gledati tko dobiva mnogo poticaja, jer to samo znači da on obrađuje mnogo zemlje, zapošljava ljude itd. Problem je kad netko uzme poticaj za nerad.