Mađari sličan sustav imaju i u dobrovoljnim mirovinskih fondovima, s time da su fondovi podijeljeni na čak pet potportfelja: nerizični, klasični, uravnoteženi, aktivni i dinamični, pri čemu je očekivano vrijeme prinosa od pet godina u nerizičnom do čak 25 godina u dinamičnom jer je pretpostavka da će u dinamičnom portfelj ulagati mladi ljudi koji si do mirovine mogu priuštiti igrati na nesigurno.
- Nažalost, sustav smo pokrenuli u vrijeme najgore krize, 2008., kad su privatni mirovinski fondovi izgubili 20 posto vrijednosti. Tad se i najviše članova preselilo iz rizičnijih u manje rizične portfelje. No to smo nadoknadili već 2009., kad su fondovi u prosjeku upravo toliko zaradili, dakle 20 posto, primjerice aktivni 33,51 ili umjereni 21,72 posto – objašnjava funkcioniranje sustava Csaba Nagy, predsjednik mađarske Udruge mirovinskih fondova.
Vrijeme za raspravu
U Hrvatskoj javna rasprava tek treba početi jer prijedlog o kojem su se načelnio dogovorili naši mirovinski fondovi i Hanfa prvi je put javnosti prezentiran prošlog tjedna na Konferenciji fondovske industrije. Prije toga nije ga vidio ni resorni ministar Đuro Popijač ni itko iz Vlade. No Dinko Novoselec kaže da bi primjena potportfelja najvjerojatnije počela u siječnju 2013., što znači da je posve dovoljno vremena za brušenje detalja. Prvi čovjek Hanfe Ante Samodol kaže da je najveći problem s usklađivanjem izvedba, točnije pitanje hoće li to biti potfondovi, potportfelji ili nešto slično unutar jednog mirovinskog fonda ili će se formirati novi mirovinski fondovi. Samodol tvrdi da su mirovinci navijali za pokretanje novih fondova jer u postojećima nisu dovoljno dobro ekipirani da bi mogli voditi portfelje i evidencije za tri različita podsegmenta.
