Energetski lobiji\n\nIako će neki reći da energetski lobiji ne postoje, u Hrvatskoj ih itekako ima. Determinirani su, prije svega, djelatnosti ili strukovnim opsezima, mišljenjima, pa i predrasuda ma javnosti prema pojedinim energetskim tvrtkama. Najbolji dokaz za to bit će primjena Trećeg energetskog paketa EU i ujednačavanje načela energetskih tržišta za prirodni plin i električnu energiju. Ono što je u plinskom sektoru učinjeno još prije nekoliko godina, tj. razdvajanje transporta od proizvodnje, za električnu energiju tek treba napraviti.\n\n- Bez obzira na negativne emocije znatnog dijela naše javnosti prema privatizaciji naftne industrije ona je provedena, restrukturiranje je obavljeno s većom ili manjom mukom. To tek očekuje ostale dijelove energetskog sektora kad se suoče s grubom realnošću globalnih energetskih tržišta – zaključuje profesor Dekanić.\n\nlarne panele ili grade pametne kuće, a donedavno su ih nazivali samo entuzijastima.\n- Sve naše energetske tvrtke koje opstaju na tržištu više su ili manje uspješne u racionalnoj uporabi energije – smatra Dekanić.\n\nPoduzetničku priliku Jerkić vidi i u suncu. Energetskim blagodatima Hrvatska obiluje i ona ne mogu nestati, naglašava. Tehnički potencijal vjetra, nastavlja, sunca i vode u ovom bi trenutku mogao, svaki za sebe, pokriti godišnju potrošnju električne energije u Hrvatskoj.\n- Kombinacijom tih triju izvora, uz pravilno i pametno gospodarenje, mogao bi se za deset do dva deset godina uspostaviti sustav u kojem bi Hrvatska bila posve neovisna o stranim energentima. Dapače, imali bismo i za izvoz – smatra Jerkić.\n\nKombinacija izvora\n\nIstiće da je vrlo važno te izvore iskoristiti, i to u prijelaznom razdoblju, kako bismo postigli energetsku neovisnost. Treba iskoristiti i ostatak domaćih rezervi nafte, koje Hrvatska trenutačno ima dovoljno za zadovoljavanje 20 posto godišnjih potreba, i plina, koji se crpi iz 25 polja za eksploataciju i pokriva 70-ak posto potreba; u tom ga ritmu trenutačno ima za otprilike 25 godina.\n- To je jednostavno nužno za bolji start. Zašto ne iskoristiti tu prednost? – naglašava Jerkić koji smatra da je potrebno razviti svijest te korjenito promijeniti shvaćanje energije kako bi se promijenio i odnos prema njoj, no unatoč svemu budućnost energetskog bogatstva vidi svijetom i obojenom zeleno.\n\nPrema takvoj bi budućnosti možda prvi korak bio rješavanje zakonodavnog okvira i administrativnih zapreka zbog kojih se svako malo u javnosti poduzetnici, pa i stručnjaci, žale. Rješavanjem tog pitanja tempo ulaska sve većeg broja subjekata u energetski sektor svakako bi se ubrzao. No još jedan problem na koji upozorava Dekanić odnosi se na tržište energije i odnos cijena pojedinih energenata na međunarodnim tržištima energije.\n\nNaime, porast proizvodnje biogoriva (etanola iz kukuruza u SAD-u ili biodizela iz palminog ulja u Indoneziji i Maleziji) izazvao je porast cijena hrane i svojevrsnu konkurenciju zemljišta za proizvodnju hrane i energije, odnosno do znatno smanjenje površina pod kišnim šumama u Aziji. To znači da odnosi cijena na globalnim energetskim tržištima oblikuju i poduzetničke prilike za razvoj pojedine proizvodnje u nekim zemljama.\n\nPoskupljenje kao prilika\n\n- Drugim riječima, poskupljenje energije može biti prilika i za poskupljenje hrane ili društveni pritisak na subvencioniranje neke proizvodnje u sasvim drugom dijelu svijeta – objašnjava Dekanić.\n\nIsto tako globalna recesija dala je svoj obol padu potražnje za energijom i smanjivanja cijena energenata tijekom 2009.\n\n- Izlazak nekih zemalja iz recesije, Kine, Indije, Brazila, Indonezije, Turske i nekih zemalja Zapadne Europе, svakako je utjecao na porast potražnje i porast cijena nekih energenata od sredine ove godine – ističe Dekanić i dodaje da osim zakonodavstva i državne regulative, na poduzetničke prilike djeluju skriveni odnosi na globalnom tržištu koje treba znati prepoznati, osobito u ranoj fazi.\n\nU bližoj pak budućnosti, nastavlja, Hrvatska će se morati osloniti na kombinaciju energenata (energetski miks) u kojem će prevladavati fosilna goriva i restrukturirati se u smjeru razvoja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koliko god to budu dopuštale mogućnosti državnog proračuna za subvenciju i poticanje te nove proizvodnje, ali i platezne sposobnosti domaćih kupaca energije. U tome je važno pronaći pravu ravnotežu i stvoriti poduzetničku klimu za domaću industriju jer radikalna preorientacija s jednog izvora na drugi, a bez razvoja domaćih proizvodnih kapaciteta, značila bi samo zamjenu jednog uvoza drugim. □\n“`

Page 2

partnerima, na nova područja aktivnosti i tržišta’, i to kupnjom nekih od kompanija u državnom vlasništvu. Ekonomski nacionalizam zaista nedostaje Hrvatskoj. Načelno je sasvim ispravno tražiti da domaće tvrtke kupuju domaće državne tvrtke. Ali za takve operacije treba prije dobro osmisli načine na koje to raditi. Nažalost, teško je očekivati da će aktualna vlast biti sposobna u predizborno vrijeme osmisli svu potrebnu slojevitost takvih osjetljivih operacija. Bit će veliko iznenađenje realiziraju li se Adrisove želje u izbornoj godini.

Sve zbog jednog prijatelja\n\nBianca Matković, bliska prijateljica bivšeg premijera Sanadera, koji je aktivirao svoj saborski mandat, nikako da se smjesti i pusti korijenje na jednome mjestu. Nakon što nije našla zajednički jezik s premijerkom Kosor o različitim problemima, uključujući i jedan tepih, prihvatila se državnotajničkog mjesta u jednom od najvažnijih ministarstava, onom gospodarskom. I taman kad se uhvatila hvalevrijednog posla popisivanja i guranja investicija, bez kojih nam nema ni života ni budućnosti, odlučila je da joj je saborska potpora staromu prijatelju važnija od tamo nekih investicija. Čini se da bi Ministarstvu gospodarstva kronično mogli nedostajati ljudi.\n\n—\n\nUpitan razlog za slavlje Fižulićevih\n\nNovac je često preskup, izreka je koju su ovih dana na svojoj koži itekako osjetili bračni par Goranko i Biserka Fižulić. Očajnička potraga za spasiteljem tvrtke dovela ih je do poljskoga FI EMPIK Media Fashiona koji će unosećenjem 68 milijuna kuna u Magmin temeljni kapital postati vlasnik pola tvrtke, točnije steći će 50,09 posto vlasništva. Dobra je vijest za radnike Magme, ali i Fižuliće, što bi spomenuti iznos možda mogao pomoći posmnulj tvrtki da opet stane na noge. Ipak, pitanje je imaju li Fižulići razloga za slavlje, osobito ako se prisjete da je prije samo tri godine prilikom javne ponude dionica njihova tvrtka na Zagrebačkoj burzi vrijedila 1,1 milijardu kuna.\n\n—\n\nTJEDAN U BROJKAMA\n\n| 30 | 9,1 | 13,8 | 70 |\n|—|—|—|—|\n| tisuća knjiga | milijardu kuna | milijardi eura | dana |\n| prodano je na ovogodišnjem sajmu knjiga Interliberu održanom na Zagrebačkom velesajmu | vrijedna su potraživanja građana od države, što je porast od 1,1 milijardu u odnosu na 2009. | vrijedi katalog investicijskih projekata od kojih većina nije ni počela ili je u početnoj fazi | traje postupak otvaranja vlastitog biznisa, što je poražavajuće u odnosu na svjetsku statistiku |\n\n—\n\nProračun EU pao zbog 3,5 milijardi eura\n\nKad je novac u pitanju, lako je zaboraviti na više, političke, ciljeve postavljene Lisabonskim ugovorom, pa makar bila riječ o ‘pišljivih’ 3,5 milijardi eura. Toliki je iznos bio dovoljan da izazove nesuglasice između nekih članica (čitaj: Velike Britanije i Nizozemske) i Parlamenta EU što je rezultiralo neizglašavanjem europskog proračuna za iduću godinu u zakonskom roku. Prijedlog Parlamenta EU rasprodaje je strani bio 130 milijardi eura, što je povećanje od blizu šest posto u odnosu na ovu godinu. Skupina zemalja predvođena Velikom Britanijom pristala je na dvostruko manje povećanje, koje bi iznosilo 3,5 milijardi eura. Za novi prijedlog Europskomima će trebati nekoliko mjeseci.”