U Hrvatskoj znatan udio još imaju gotovinska plaćanja, a naš cilj nije poticanje neracionalne potrošnje, nego pomak od uporabe gotovine prema debitnim, odnosno kreditnim, karticama kao alatima plaćanja, kaže Aleksandra Babić, voditeljica Marketinga i odnosa s javnošću za Hrvatsku i Sloveniju kompanije MasterCard Europe.

Svako tržište ima svoje posebnosti, povijest razvoja i uporabe kartičnih proizvoda, prihvata, izdavanja i usluga vezanih uz kartice pa ih je teško uspoređivati međusobno čak i u susjednim zemljama. Hrvatska je specifična po tome što ima dugu tradiciju uporabe kartičnih proizvoda još od kraja 60-ih godina, što je svakako svrstava u rang najrazvijenijih zemalja u ovom segmentu u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kaže to Aleksandra Babić, voditeljica Marketinga i odnosa s javnošću za Hrvatsku i Sloveniju MasterCard Europe, objašnjavajući koliko se potrebe korisnika kartica u Hrvatskoj razlikuju od navika u ostalih 210 zemalja u kojima MasterCard posluje.

• Kakve su potrebe korisnika kartica u Hrvatskoj? – Kartični proizvodi doživjeli su izniman procrt početkom izdavanja debitnih kartica primarno pozicioniranih kao kartice za pristup tekućem računu i za bankomate. Danas se one sve više upotrebljavaju kao platne kartice na prodajnim mjestima i ovisno o banci izdavatelju nude brojne pogodnosti njihovim korisnicima. Primjer je takvih proizvoda i naš Maestro – najraširenija kartica u Hrvatskoj.

• Što ljude najviše motivira za izbor neke kartice? – Prihvaćenost na prodajnim mjestima, posebne karakteristike i naknade, neki su od najvažnijih kriterija koji utječu na odabir kartice. Najprihvaćenije su upravo one karakteristike koje mogu pomoći potrošačima u upravljanju kućnim proračunom poput plaćanja s odgodom i plaćanja na rate te mogućnost transparentnog praćenja troškova nastalih po karticama. Ovo je u skladu i s utjecajem ekonomske krize i opadanjem životnog standarda s kojima se suočavaju korisnici u Hrvatskoj.

• MasterCard posvećen je i edukaciji korisnika o uporabi kreditnih kartica, imate li nekoliko korisnih savjeta kako kontrolirati svoje troškove i kad se plaćanje karticom najviše isplati? – Mnogi potrošači, ne razmišljajući o posljedicama spontane, a ne nužno potrebne kupnje, ne vide da postoji nešto važnije od trenutačnog zadovoljavanja vlastitih želja – odgovorna financijska budućnost. Na taj način ulaze u dugove, a za njihovo rješavanje potrebni su vrijeme i dosljednost. Važno je isplanirati mjesečne troškove kao što su komunalije, namirnice, troškovi liječnika, proizvodi za kućanstvo, troškovi puta, ali i neočekivane troškove te postaviti realne ciljeve i probati trošiti u skladu s mogućnostima. Mjesečni računi i specifikacije potrošnje po karticama, kao i internetske bankarske aplikacije, danas nude mogućnost provjeravanja svoje vlastite potrošnje, razumijevanja gdje su moguće uštede te kao krajnji rezultat i racionalizacije. U Hrvatskoj još uvijek znatan udio imaju gotovinska plaćanja, a naš cilj nije poticanje neracionalne potrošnje, nego pomak od uporabe gotovine prema debitnim, odnosno kreditnim, karticama kao alatima plaćanja.

Page 2

Nema plodnog tla za šok-terapiju

Izjavom da Hrvatskoj treba dobra šok-terapija koja bi prodrmała društvo izrečenom na konferenciji Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o novome modelu rasta gospodarstva profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivo Bićanić uspio je barem malo protresti javnost. Za svoj je prijedlog na skupu dobio snažan pljesak i potporu drugih govornika, no već dan nakon vidjelo se da za njegovu ideju nema plodnog tla. Novinarske anketne među poduzetnicima i političarima pokazale su da se svi slažu da Hrvatskoj trebaju korijenite promjene i reforme, ali ne na šok-način. To je pak još jedan dokaz da je Bićanić u pravu. Potrebu za šok-terapijom on, naime, vidi upravo u tome što Hrvatska ima dugu povijest pokušaja reformi koje nikad nisu uspjele.

Japanski kodeks u Željezari Sisak

Ni tjedan dana otkako je predsjednik Uprave CMC-a (nekadašnje Željezare Sisak) Paško Vela iznenada podnio ostavku, iz Siska još nema službenog objašnjenja njegove odluke. Neslužbeno se govori da je Vela ostavku dao stoga što je u posljednja dva mjeseca njegova tvrtka poslovala negativno. Ako je to točno, onda je jasno zašto CMC još traga za novim predsjednikom Uprave. Tko bi u Hrvatskoj u ovom trenutku prihvatio posao s kojeg se leti ako dva mjeseca nema profita?