Huova karijera uglavnom nema spomena vrijednih kontroverzija iako valja primijetiti da je popularnost u partiji izgradio očito na iskazivanju tvrdolinijaškog pristupa tijekom studentskih prosvjeda i pobune u Tibetu. Nova vanjskopolitička uloga Kine požurena krizom možda ga je malo i iznenadila, ali prema posljednjim događajima čini se kako mu nije trebalo dugo da se snađe tako da je u posljednje vrijeme čak i uspio postati minibrend. Daleko, istini za volju, od Denga ili Zemina, no ipak sve prepoznatljivije lice u svijetu koje se sve više izravno veže uz novi imidž zemlje koju predstavlja.
Page 3
tara kineske provincije i izaslanika u Tibetu do prvog mjesta u državi. Hu je skroman, radišan i strpljiv – inkarnacija tradicionalnih kineskih vrijednosti.
To ne znači i da je naivan ili plašljiv. S vremenom je polako maknuo političke protivnike i progurao ljude od povjerenja, sve pod, ovo je zanimljivo, plaštom borbe protiv korupcije, ali je nizom socijalnih programa smanjio i razlike u društvu jačajući tako svoj ugled među prosječnim Kinezima. Kada bi ga se trebalo opisati u političkim okvirima, Hu ne bi bio ni liberal ni konzervativac, on je pravi pragmatičar, čovjek koji s minimumom petljanja želi održati sustav bez uvođenja većih promjena, no ujedno ga ojačati potrebnim manjim preinakama.
Očevi grijesi
Hu Jintao rođen je u gradu Jiangyanu u provinciji Jiangsu 1942. Obitelj s donjeg kraja buržoazije prehranjivala se malom trgovinom čaja, a Hua je odgojila teta nakon smrti majke u njegovoj sedmoj godini. Bistri momak upisao je hidroelektriku na prestižnom kineskom sveučilištu Qinghuan u Pekingu gdje je, kaže legenda, posjećivao plesnjake i volio pjevanje presječeno s pokojom partijom stolnog tenisa. Tijekom tih divljih studentskih godina upoznao je i svoju ženu Liu Yongqing s kojom ima sina i kćer, danas na školovanju u SAD-u, a svoju drugu ljubav s Komunističkom partijom ozakonjuje 1964., baš kad je počinjala zloglasna Kulturna revolucija. Njegova službena biografija ne navodi precizno kakvu je ulogu tek unovačen komunist imao u ‘pročišćavanju’ društva.
Dok se junior probija kroz redove podivljale partije, ista njegova oca 1968. optužuje za ‘kapitalističke grijhe’, muči javno i baca u zatvor od kojeg se nikad nije oporavio. Hu je poslije njegove preuranjene smrti, u 50. godini života, pokušao ‘očistiti’ obiteljsko ime, no do danas se ne zna je li u tome uspio, odnosno je li iskupio obitelj od grijeha svog oca. U Peking se vraća 1981. kao polaznik partijske škole u kojoj se zbližava s kćeri Deng Xiaopinga, velikog reformatora, što nevjerojatno koincidira s njegovim rapidnim usponom u partiji. Postaje guverner provincije Guizhoua, gdje se ubrzo ističe svojim pažljivim rješavanjem problema studentskih prosvjeda, a tri godine poslije 1988. imenovan je izaslanikom u Tibetu. I tu će se Hu istaknuti čišćenjem tibetanskih disidenata i oduševiti Peking, što mu donosi ulazak u sedmeročlani komitet politbiroa, godinu poslije i službeno prijestolonasljudništvo.
Kina osvaja svijet
Unatoč načelno administrativnoj i samozatajnoj ulozi Hu je predsjedao velikim širenjem kineskog utjecaja na druge kontinente poput Afrike i Južne Amerike, ali i ekonomskim skokom kakav zemlja nije prije doživjela. Djelomice rezultat dugotrajnih reformi iz vremena njegovih prethodnika, djelomice njegove nježne ruke, djelomice neočekivanoj otapanja na Zapadu, Kina je postala zemlja čije je preuzimanje prvog mjesta na svijetu za mnoge postalo pitanje vremena. Zemlja jednostavno usisava svjetske resurse za izgradnju (46 posto sve potražnje za ugljenom, uz slične udjele u cinku i aluminiju, potrošila je dvostruko više nafte od EU, Amerike i Japana zajedno), proizvodi gotovo sve što se proizvodi može i počinje polako upotrebljavati svoj potrošački potencijal. U Kini je prošle godine prodano više auta nego u Americi, a ove će Kinezi kupiti više mobiltele nego cijeli svijet zajedno. U proteklih 30 godina zemlja je u prosjeku rasla nevjerojatnih deset posto dok je stopa siromaštva od 1981. pala s 53 posto na 2,5 posto 2009. godinu.
Hu Jintao bio je evolucijski skok kakav je Kini trebao za konačan rastanak s revolucionarnim godinama i potpunu normalizaciju. Pomalo suh i nezanimljiv sadašnji je predsjednik nakon velikih reformi prethodnika u ekonomskom smislu Kini osigurao prijelaz s agresivno koncipiranog društva u društvo okrenuto suptilnijim metodama, kako unutra tako i prema van. Kina ne upotrebljava silu i otvoren pritisak, no svejedno vrlo vješto osvaja sve više prostora diljem svijeta, najviše uporabom ekonomije i novca kao oružja, čime polako ali sigurno izmiče tepih ispod nogu stare garde svjetskih vladara.
Page 4
npr. Nijemaca, pa za njih treba organizirati ekskurzije i druge vrste zabave. Rado će potrošiti, ali vole da sve bude njima po volji. Opis je to Rusa koji je dala Ruski
inja Katarina Todorcev Hlača, urednica Ljetopisa, rus
skog časopisa u Hrvatskoj.