bolje rezultate jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 104,50 kuna prihoda, dok su srednje veliki poduzetnici imali 102,30 kuna, a veliki poduzetnici 103,95 kuna. Prosjek za sve poduzetnike bio je 103,85 kuna prihoda na 100,00 kuna rashoda. Iako su ostvarili najbolje rezultate, mjerene ukupnim prihodima prema ukupnim rashodima, zaposleni kod malih poduzetnika nisu za to bili i natprosječno nagrađeni. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod malih poduzetnika bila je 3.781,00 kuna ili 16,0 posto ispod prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske koja je iznosila 4.542 kunu. Najbolje su prošli zaposleni kod velikih poduzetnika s 5.572, kuna prosječne mjesečne neto plaće što je 22,7 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod srednjih poduzetnika primili su 4.714 kuna prosječne mjesečne neto plaće što je 3,8 posto iznad prosjeka Hrvatske.

Pečat krize\n\nPrema visini i udjelu bruto dobiti najbolje rezultate ostvarili su veliki poduzetnici, i to u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 49 posto ukupne bruto dobiti svih poduzetnika Hrvatske, dok su mali poduzetnici ostvarili 6,3 milijardi kuna ili 39,7 posto ukupne bruto dobiti te srednji poduzetnici s 1,8 milijardi kuna ili 11,3 posto ukupne bruto dobiti. U odnosu prema istom razdoblju 2009. godine, u prvih devet mjeseci sve veličine poduzetnika smanjile su bruto dobiti, i to srednji 43,2 posto, mali poduzetnici 38,0 posto, a veliki 10,6 posto. Sve veličine poduzetnika ostvarile su u prvih devet mjeseci manji promet za 5 posto prosječno s time da je najveći pad prometa ostvaren kod velikih poduzetnika, i to za 13-ak milijardi kuna, a nakon toga kod malih poduzetnika za devet milijardi kuna. Ekonomski kriza snažnije je utjecala na smanjenje gospodarske aktivnosti kod velikih poduzetnika nego kod malog poduzetništva, dok je na ostvarenje bruto dobiti snažnije utjecala na malo poduzetništvo nego na velike. Pokazalo se da je ekonomska kriza snažno utjecala na to da su poduzetnici RH i u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili lošije rezultate poslovanja, ali ipak nešto povoljnije nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine. \n\n—\n\nBroj poduzetnika i zaposlenih po područjima djelatnosti u razdoblju I. – IX. 2010. (indeksi: I. – IX. 2009. = 100)\n\n| Područje djelatnosti | Poduzetnici | Zaposleni |\n|———————-|————-|———–|\n| | Broj | Struktura (u %) | Broj | Struktura (u %) | Indeks |\n| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 2.278 | 2,5 | 28.317 | 3,3 | 98,6 |\n| Rudarstvo i vađenje | 249 | 0,3 | 6.168 | 0,7 | 85,4 |\n| Prerađivačka industrija | 10.924 | 12,1 | 224.306 | 26,2 | 95,8 |\n| Ospkrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom | 247 | 0,3 | 16.439 | 1,9 | 99,5 |\n| Ospkrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša | 522 | 0,6 | 18.898 | 2,2 | 100,2 |\n| Građevinarstvo | 11.731 | 13,0 | 93.714 | 10,9 | 88,9 |\n| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla | 26.186 | 29,1 | 193.076 | 22,5 | 97,0 |\n| Prijedor i skladištenje | 3.583 | 4,0 | 62.811 | 7,3 | 97,2 |\n| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 4.833 | 5,4 | 46.214 | 5,4 | 101,0 |\n| Informacije i komunikacije | 3.652 | 4,1 | 31.461 | 3,7 | 103,5 |\n| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | 724 | 0,8 | 7.707 | 0,9 | 90,9 |\n| Poslovanje nekretninama | 4.048 | 4,5 | 16.031 | 1,9 | 99,9 |\n| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 13.094 | 14,5 | 46.109 | 5,4 | 100,6 |\n| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 3.267 | 3,6 | 35.521 | 4,1 | 104,1 |\n| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 64 | 0,1 | 581 | 0,1 | 106,2 |\n| Obrazovanje | 823 | 0,9 | 4.111 | 0,5 | 100,8 |\n| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi | 919 | 1,0 | 7.511 | 0,9 | 106,5 |\n| Umjetnost, zabava i rekreacija | 774 | 0,9 | 10.228 | 1,2 | 100,5 |\n| Ostale uslužne djelatnosti | 2.117 | 2,4 | 7.145 | 0,8 | 102,4 |\n| Djelatnost kućanstava kao poslodavaca | 3 | 0,0 | 0 | 0,0 | – |\n| Ukupno | 90.038 | 100,0 | 856.348 | 100,0 | 96,9 |\n\n—\n\nUkupni prihodi i ukupni rashodi hrvatskih poduzetnika u razdoblju I. – IX. 2010. po područjima djelatnosti (iznosi u milijunima kuna; indeksi: I. – IX. 2009. = 100)\n\n| Područje djelatnosti | Ukupni prihodi | Ukupni rashodi |\n|———————-|—————-|—————-|\n| | Iznos | Struktura (u %) | Indeksi | Iznos | Struktura (u %) | Indeksi |\n| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 10.691 | 2,5 | 105,8 | 10.549 | 2,6 | 104,2 |\n| Rudarstvo i vađenje | 3.994 | 0,9 | 61,8 | 4.359 | 1,1 | 74,5 |\n| Prerađivačka industrija | 92.137 | 21,6 | 95,6 | 88.662 | 21,6 | 96,4 |\n| Ospkrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom | 20.049 | 4,7 | 104,3 | 18.433 | 4,5 | 97,5 |\n| Ospkrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša | 5.405 | 1,3 | 109,0 | 5.003 | 1,2 | 107,1 |\n| Građevinarstvo | 33.993 | 8,0 | 75,3 | 33.177 | 8,1 | 77,3 |\n| Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla | 156.534 | 36,8 | 96,3 | 153.288 | 37,4 | 97,8 |\n| Prijedor i skladištenje | 23.744 | 5,6 | 107,1 | 22.615 | 5,5 | 108,4 |\n| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 10.561 | 2,5 | 101,6 | 10.045 | 2,4 | 103,3 |\n| Informacije i komunikacije | 19.826 | 4,7 | 109,9 | 17.462 | 4,3 | 105,8 |\n| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | 11.103 | 2,6 | 92,8 | 10.998 | 2,7 | 94,0 |\n| Poslovanje nekretninama | 17.581 | 4,1 | 89,6 | 15.531 | 3,8 | 92,3 |\n| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 7.896 | 1,9 | 97,2 | 7.627 | 1,9 | 100,5 |\n| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 393 | 0,1 | 137,5 | 205 | 0,0 | 156,5 |\n| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 612 | 0,1 | 97,2 | 569 | 0,1 | 100,4 |\n| Obrazovanje | 1.425 | 0,3 | 103,7 | 1.276 | 0,3 | 106,9 |\n| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi | 2.578 | 0,6 | 97,3 | 2.316 | 0,6 | 92,8 |\n| Umjetnost, zabava i rekreacija | 1.343 | 0,3 | 92,7 | 1.275 | 0,3 | 93,4 |\n| Ostale uslužne djelatnosti | 1 | 0,0 | 95,7 | 0 | 0,0 | 113,1 |\n| Ukupno | 425.843 | 100,0 | 95,0 | 410.099 | 100,0 | 96,1 |\n“`

Page 2

odnosno prodajnom odjelu koji postaje neka vrsta ‘one stop shopa’ u kojemu i klijenti i agencije mogu dobiti uslugu planiranja i kreativni pristup kampanjama na svim platformama, još su neki od noviteta na kojima planiraju učvrstiti svoju tržišnu poziciju.

• Naš tim najbolje poznaje sve platforme i proizvode 24sata i može ponuditi najefikasnija rješenja za oglašivače, bilo da je riječ o izradi mediaplana za jednu, dvije ili više platformi, o kreativnom dizajnerskom rješenju ili o cjelokupnome kreativnom komunikacijskom konceptu – objašnjava Zemljić pristup tvrtke.

Stvaranje hrvatskog CNN-a I u razvoju News TV-a odlučili su se na novi smjer. Tihomir Ladišić, glavni urednik 24sata TV-a, kaže da su planovi jednostavni, no i da iziskuju mnogo hrabrosti, znanja te stvaranja tehnoloških i televizijskih uvjeta.

• Osvojiti dio televizijskog tržišta u koji se još nitko u Hrvatskoj nije usudio ući, stvoriti 24-satni televizijski news prema uzoru na CNN, Sky News, BBC World i druge vodeće svjetske televizijske postaje te putem kabelskih i digitalnih platformi postati dostupnim svim televizijskim gledateljima u Hrvatskoj i zemljama regije i usto ostvariti udjel gledanosti od pet posto u Hrvatskoj u idućoj godini – neki su od ambicioznih planova koje nabrja Ladišić.

Osim toga u svojoj programskoj shemi žele pre-mijerno postaviti desetak nosećih televizijskih formata na području ekonomije, sporta, zabave, talk-showa i vremenske prognoze.

• S nekim ćemo formatima krenuti vrlo brzo, a naglasak će biti na zanimljivosti i interaktivnosti s gledateljima – ističe Ladišić i dodaje kako razvoj news televizije, prije svega teži brzini pa je već sada važno biti spreman za vrijeme koje dolazi.

Više nema čekanja, objašnjava, vijesti se objavljuju istog trenutka kad se i događaju, razvijaju se nove mobilne platforme poput Streambox sustava koji umjesto skupih satelitskih javljanja uživo koristi internetsku vezu i prijenosno računalo te se može uživo emitirati i izvještavati doslovce iz ratnih rovova, s ulica i trgova, u hodu ili u vozilu. S druge strane nove kabelske platforme, kao što su Max TV ili B.net postat će interaktivne i gledatelji će sami birati točno određeno vrijeme i sadržaj koji žele gledati.

U vezi s internetskim portalima za koje se u Hrvatskoj često govori kako ne zarađuju dovoljno da bi bili profitabilni, direktorica 24sata Digitala Sanda Lončar naglašava da je kod njih situacija drugačija.

• News portal 24sata.hr profitabilan je. Zauzima prvu poziciju među novinskim portalima s dosegom od 660 tisuća čitatelja na mjesec i tu snagu uspješno kapitaliziramo – naglašava Lončar te ističe da troškove drže u razumnim granicama, a prihodi rastu 80 posto u odnosu na prošlu godinu.

Digitalne platforme U 2010. prihodi od online oglašavanja čine 10 posto prihoda od print oglašavanja, a ukupni prihodi od digitalnih platformi čine pet posto ukupnih prihoda 24sata. Lončar ističe da je portal zdravahran.hr, sa sto tisuća čitatelja na mjesec, također profitabilan kao i pametnakuna.hr, s približno 65 tisuća mjesečnih čitatelja, a odnedavno u svom porfelu imaju i lifestyle portal budi.in.

• Što god lansirali, želimo ponuditi inovaciju u svakom smislu – naglašava Trupčević koji kaže da uvijek ciljaju na lidersku poziciju ili snažno drugo mjesto.

Najzanimljivije inovacije iduće godine možda će biti upravo među dnevnim izdanjima, nastavlja Trupčević, ali tajnovit je i kaže da je o tome pre-rano govoriti: – Zavirimo li dalje u budućnost, mogu zamisliti da će brend 24sata u portfelju imati čak i dvadeset proizvoda na svim platformama – izjavljuje Trupčević.