U Hrvatskoj znatan udio još imaju gotovinska plaćanja, a naš cilj nije poticanje neracionalne potrošnje, nego pomak od uporabe gotovine prema debitnim, odnosno kreditnim, karticama kao alatima plaćanja, kaže Aleksandra Babić, voditeljica Marketinga i odnosa s javnošću za Hrvatsku i Sloveniju kompanije MasterCard Europe.

Svako tržište ima svoje posebnosti, povijest razvoja i uporabe kartičnih proizvoda, prihvata, izdavanja i usluga vezanih uz kartice pa ih je teško uspoređivati međusobno čak i u susjednim zemljama. Hrvatska je specifična po tome što ima dugu tradiciju uporabe kartičnih proizvoda još od kraja 60-ih godina, što je svakako svrstava u rang najrazvijenijih zemalja u ovom segmentu u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kaže to Aleksandra Babić, voditeljica Marketinga i odnosa s javnošću za Hrvatsku i Sloveniju MasterCard Europe, objašnjavajući koliko se potrebe korisnika kartica u Hrvatskoj razlikuju od navika u ostalih 210 zemalja u kojima MasterCard posluje.

• Kakve su potrebe korisnika kartica u Hrvatskoj? – Kartični proizvodi doživjeli su izniman procrt početkom izdavanja debitnih kartica primarno pozicioniranih kao kartice za pristup tekućem računu i za bankomate. Danas se one sve više upotrebljavaju kao platne kartice na prodajnim mjestima i ovisno o banci izdavatelju nude brojne pogodnosti njihovim korisnicima. Primjer je takvih proizvoda i naš Maestro – najraširenija kartica u Hrvatskoj.

• Što ljude najviše motivira za izbor neke kartice? – Prihvaćenost na prodajnim mjestima, posebne karakteristike i naknade, neki su od najvažnijih kriterija koji utječu na odabir kartice. Najprihvaćenije su upravo one karakteristike koje mogu pomoći potrošačima u upravljanju kućnim proračunom poput plaćanja s odgodom i plaćanja na rate te mogućnost transparentnog praćenja troškova nastalih po karticama. Ovo je u skladu i s utjecajem ekonomske krize i opadanjem životnog standarda s kojima se suočavaju korisnici u Hrvatskoj.

• MasterCard posvećen je i edukaciji korisnika o uporabi kreditnih kartica, imate li nekoliko korisnih savjeta kako kontrolirati svoje troškove i kad se plaćanje karticom najviše isplati? – Mnogi potrošači, ne razmišljajući o posljedicama spontane, a ne nužno potrebne kupnje, ne vide da postoji nešto važnije od trenutačnog zadovoljavanja vlastitih želja – odgovorna financijska budućnost. Na taj način ulaze u dugove, a za njihovo rješavanje potrebni su vrijeme i dosljednost. Važno je isplanirati mjesečne troškove kao što su komunalije, namirnice, troškovi liječnika, proizvodi za kućanstvo, troškovi puta, ali i neočekivane troškove te postaviti realne ciljeve i probati trošiti u skladu s mogućnostima. Mjesečni računi i specifikacije potrošnje po karticama, kao i internetske bankarske aplikacije, danas nude mogućnost provjeravanja svoje vlastite potrošnje, razumijevanja gdje su moguće uštede te kao krajnji rezultat i racionalizacije. U Hrvatskoj još uvijek znatan udio imaju gotovinska plaćanja, a naš cilj nije poticanje neracionalne potrošnje, nego pomak od uporabe gotovine prema debitnim, odnosno kreditnim, karticama kao alatima plaćanja.

Page 2

Nema plodnog tla za šok-terapiju

Izjavom da Hrvatskoj treba dobra šok-terapija koja bi prodrmała društvo izrečenom na konferenciji Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o novome modelu rasta gospodarstva profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivo Bićanić uspio je barem malo protresti javnost. Za svoj je prijedlog na skupu dobio snažan pljesak i potporu drugih govornika, no već dan nakon vidjelo se da za njegovu ideju nema plodnog tla. Novinarske anketne među poduzetnicima i političarima pokazale su da se svi slažu da Hrvatskoj trebaju korijenite promjene i reforme, ali ne na šok-način. To je pak još jedan dokaz da je Bićanić u pravu. Potrebu za šok-terapijom on, naime, vidi upravo u tome što Hrvatska ima dugu povijest pokušaja reformi koje nikad nisu uspjele.

Japanski kodeks u Željezari Sisak

Ni tjedan dana otkako je predsjednik Uprave CMC-a (nekadašnje Željezare Sisak) Paško Vela iznenada podnio ostavku, iz Siska još nema službenog objašnjenja njegove odluke. Neslužbeno se govori da je Vela ostavku dao stoga što je u posljednja dva mjeseca njegova tvrtka poslovala negativno. Ako je to točno, onda je jasno zašto CMC još traga za novim predsjednikom Uprave. Tko bi u Hrvatskoj u ovom trenutku prihvatio posao s kojeg se leti ako dva mjeseca nema profita?

Radioaktivni otpad usklađen pod tepih

U sukobu politike, koja nema blage veze kamo bi s radioaktivnim otpadom, i struke, koja zna samo kamo politika ne bi smjela s radioaktivnim otpadom, postignut je status quo. Danica Ramljak nije smijenjena s mjesta ravnateljice Instituta ‘Ruđer Bošković’ zato što nije prihvatila potpisan ugovor po kojemu bi Institut postao trajnim rješenjem za skladištenje radioaktivnog otpada, otpad će se i dalje privremeno skladištiti na Institutu, a trajno rješenje ponovno je gurnuto pod tepih. Opet će se tražiti primjerena lokacija za takvo odlagalište i opet će svaki prijedlog pasti na protivljenju lokalnog stanovništva kao što je to bilo i s lokacijom na Trgovskoj gori na Baniji.

Korejske provokacije

Nije uopće važno tko je prvi ispalio raketu, jer bez obzira na to je li prva raketa ispaljena iz Južne na Sjevernu ili iz Sjeverne na Južnu Koreju, namjera je posve ista. To je pokušaj da se isprovocira kraj jedne od posljednjih svjetskih komunističkih utvrda, bilo iznutra bilo izvana. Nema nikakva straha da razmjenjivanje raketa između dviju Koreja za posljedicu može imati rat svjetskih razmjera. Napetost na Korejskom poluotoku, do-duše, jedno je od objašnjenja za pad Dow Jonesa za 1,27 posto u utorak, ali ne i jedino. Korejsko zvećanje oružjem na burzovno je trgovanje imalo manje utjecaja nego skok dolara od 1,3 posto prema košarici valuta. Trećeg svjetskog rata za sada se ne treba plašiti.