• Da, rekao je da konkurentnosti nema, da je to druga riječ za produktivnost. To je spomenuo u članku u Foreign Policyju ‘87. ili ‘88. Međutim, predomislio se i on, prepoznao je da se države natječu. Primjerice u obrazovanju. Stvarno se natječemo u obrazovanju za najbolje ljude i najbolje talente. Natječemo se i u infrastrukturi. Ne može država reći: ‘Želim privući strano ulaganje, ali nemam ni morsku ni zračnu luku da prevozim proizvode.’ Investitor neće biti zainteresiran za takvu zemlju.

• Koja zemlja ima takav problem?

• Rusija. Ona ima izvrsne poticaje u obliku po-rezne politike da bi privukla ulaganja, međutim nema dovoljno prometne infrastrukture da šalje i prevozi proizvode. U tome se jasno vidi način funkcioniranja konkurentnosti. Dapače, kad sam počeo prije 30 godina teoretičariti o konkurentnosti, neki ljudi tvrdili su da ona ne postoji jer je riječ samo o drugoj riječi za izvoz. Danas se u svakoj državi svijeta može naći centar za konkurentnost. Jedan postoji u Hrvatskoj, a, eto, zadržao sam otvorio u srpnju u Mongoliji. Nekako smo došli do toga da konkurentnost bude globalno prihvaćena kao sredstvo za razvitak.

• Koliko je za konkurentnost važno biti u petoj brzini u razvoju IT infrastrukture? Može li jedna država na svijetu sebi priuštiti zaostajanje u tome, a da i dalje bude dio globalne ekonomije?

• I u tom je segmentu važna kompatibilnost. Ne mora se biti dio Europe, ali mora se s njome biti kompatibilan. Jednog dana, budemo li odlučili biti dio Europske unije, samo okrenemo ključ – i ondje smo. Treba držati korak sa svijetom: u infrastrukturi, legislativi, transparentnosti i svemu drugome. Ako je sve to na razini, država nema problema.

• Poboljšavaju li korupcija i crno tržište, odnosno paralelna ekonomija, konkurentnost?

• Ovisi o tome s koje se strane sada gleda. Problem je što ne poboljšava državne prihode. No taj je segment i vrlo efikasan. Kad ljudi znaju da za svoje poslovanje neće plaćati poreze, rade izvrsno. U tom je smislu paralelna ekonomija korisna.

• Države bi kao konkurentni gospodarski subjekti morale poštovati pravila igre. Kako će se to kontrolirati nastavi li se smanjivati utjecaj međunarodnih organizacija?

• WTO mora i dalje biti važan. Ako Sud WTO-a ne bi radio svoj posao, svašta bi se događalo na međunarodnom tržištu. Problem je što kriza države učinila moćnijima nego ikad prije. Kad je 1907. izbila kriza, J. P. Morgan i ostali bankari izvukli su situaciju. Ovaj put nitko nije ostao da to učini osim država. A, naravno, države, pogotovo kad su jake, sklone su preskočiti međunarodne organizacije. Oni koji su nekoć u gospodarskoj igri bili suci i promatrači ušli su u igru u kojoj se više i ne znaju pravila. To nije dobro. Ima nešto u indijskoj poslovici koja kaže: Naša ekonomija raste noću, dok vlada spava.

Page 2

plaća po zaposlenom smanjene su i nominalno i realno. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je 4.542 kuna ili 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, ali zbog inflacije od 0,9 posto neto su plaće i realno smanjene, i to 1,6 posto.

Mali dominantni\n\nU prva tri kvaratala u RH poslovalo je 90.038 poduzetnika kod kojih je bilo 856.348 zaposlenih, što je 3,1 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine. Rezultati obrade tromjesečnih statističkih izvještaja su još jednom potvrdili osnovno obilježje hrvatskog gospodarstva koje karakterizira velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i u preradivačkoj industriji.\n\nNajviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 26.186 (29,1 posto svih poduzetnika), u kojoj ima 193.076 zaposlena (22,5 posto ukupno zaposlenih). Prerađivačka industrija imala je najveći broj zaposlenih 224.306 (26,2 posto ukupno zaposlenih) kod 10.924 poduzetnika (12,1 posto svih poduzetnika), gotovo isto kao i u istom razdoblju prošle godine. Rezultati poslovanja poduzetnika po veličini poduzetnika u prvim devet mjeseci 2010., isto kao i u 2009., pokazuju da su sve veličine poduzetnika ostvarile lošije rezultate poslovanja. Pokazalo se opet da je malo poduzetništvo (mali i srednji poduzetnici), u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti, i nadalje dominantno. Naime, mali i srednji poduzetnici sudjelovali su s oko 50 posto udjela u ukupnim rezultatima poduzetnika Hrvatske; s 99,5 posto udjela u broju poduzetnika, sa 67,2 posto udjela u broju zaposlenih, s 52,6 posto udjela u ukupnim prihodima, s 52,6 posto udjela u ukupnim rashodima, s 51,0 posto udjela u bruto dobit, s 61,2 posto udjela u potraživanjima od kupaca, s 64,4 posto udjela u ukupnim obvezama prema dobavljačima i s 52,8 posto udjela u ukupnim investicijama. Udjel malog poduzetništva je u prvim devet mjeseci ove godine, kod ostvarene bruto dobiti, smanjen u prosjeku 10 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje protekle godine, što potvrđuje bolje poslovne rezultate velikih poduzetnika. Mali poduzetnici u prvim devet mjeseci ove godine postigli su naj-\n\n| Struktura ukupnih rashoda poduzetnika | Iznosi u milijunima kuna | Struktura (u %) | Indeksi: I. – IX. 2010./I. – IX. 2009. |\n|—————————————-|————————–|—————-|————————————–|\n| Materijalni troškovi | 66.482 | 16,2 | 93,0 |\n| Nabavna vrijednost prodane trgovačke robe | 143.326 | 34,9 | |\n| Troškovi usluga | 69.112 | 16,9 | 90,8 |\n| Troškovi za osoblje | 58.392 | 14,2 | 96,1 |\n| Naknade za izdatke za zaposlene i članove uprave | 5.078 | 1,2 | 93,9 |\n| Amortizacija | 22.982 | 5,6 | 101,7 |\n| Ostali troškovi poslovanja (nematerijalni) | 16.338 | 4,0 | 100,6 |\n| Financijski, izvanredni i ostali nenavedeni rashodi | 28.389 | 6,9 | 112,8 |\n| Ukupni rashodi | 410.099 | 100,0 | 96,1 |

Page 3

“`markdown

bolje rezultate jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 104,50 kuna prihoda, dok su srednje veliki poduzetnici imali 102,30 kuna, a veliki poduzetnici 103,95 kuna. Prosjek za sve poduzetnike bio je 103,85 kuna prihoda na 100,00 kuna rashoda. Iako su ostvarili najbolje rezultate, mjerene ukupnim prihodima prema ukupnim rashodima, zaposleni kod malih poduzetnika nisu za to bili i natprosječno nagrađeni. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod malih poduzetnika bila je 3.781,00 kuna ili 16,0 posto ispod prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske koja je iznosila 4.542 kunu. Najbolje su prošli zaposleni kod velikih poduzetnika s 5.572, kuna prosječne mjesečne neto plaće što je 22,7 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod srednjih poduzetnika primili su 4.714 kuna prosječne mjesečne neto plaće što je 3,8 posto iznad prosjeka Hrvatske.

Pečat krize\n\nPrema visini i udjelu bruto dobiti najbolje rezultate ostvarili su veliki poduzetnici, i to u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 49 posto ukupne bruto dobiti svih poduzetnika Hrvatske, dok su mali poduzetnici ostvarili 6,3 milijardi kuna ili 39,7 posto ukupne bruto dobiti te srednji poduzetnici s 1,8 milijardi kuna ili 11,3 posto ukupne bruto dobiti. U odnosu prema istom razdoblju 2009. godine, u prvih devet mjeseci sve veličine poduzetnika smanjile su bruto dobit, i to srednji 43,2 posto, mali poduzetnici 38,0 posto, a veliki 10,6 posto. Sve veličine poduzetnika ostvarile su u prvih devet mjeseci manji promet za 5 posto prosječno s time da je najveći pad prometa ostvaren kod velikih poduzetnika, i to za 13-ak milijardi kuna, a nakon toga kod malih poduzetnika za devet milijardi kuna. Ekonomski kriza snažnije je utjecala na smanjenje gospodarske aktivnosti kod velikih poduzetnika nego kod malog poduzetništva, dok je na ostvarenje bruto dobiti snažnije utjecala na malo poduzetništvo nego na velike. Pokazalo se da je ekonomska kriza snažno utjecala na to da su poduzetnici RH i u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili lošije rezultate poslovanja, ali ipak nešto povoljnije nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine. \n\n—\n\nBroj poduzetnika i zaposlenih po područjima djelatnosti u razdoblju I. – IX. 2010. (indeksi: I. – IX. 2009. = 100)\n\n| Područje djelatnosti | Poduzetnici | Zaposleni |\n|———————-|————-|———–|\n| | Broj | Struktura (u %) | Broj | Struktura (u %) | Indeks |\n| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 2.278 | 2,5 | 28.317 | 3,3 | 98,6 |\n| Rudarstvo i vađenje | 249 | 0,3 | 6.168 | 0,7 | 85,4 |\n| Prerađivačka industrija | 10.924 | 12,1 | 224.306 | 26,2 | 95,8 |\n| Ospkrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom | 247 | 0,3 | 16.439 | 1,9 | 99,5 |\n| Ospkrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša | 522 | 0,6 | 18.898 | 2,2 | 100,2 |\n| Građevinarstvo | 11.731 | 13,0 | 93.714 | 10,9 | 88,9 |\n| Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla | 26.186 | 29,1 | 193.076 | 22,5 | 97,0 |\n| Prijedor i skladištenje | 3.583 | 4,0 | 62.811 | 7,3 | 97,2 |\n| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 4.833 | 5,4 | 46.214 | 5,4 | 101,0 |\n| Informacije i komunikacije | 3.652 | 4,1 | 31.461 | 3,7 | 103,5 |\n| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | 724 | 0,8 | 7.707 | 0,9 | 90,9 |\n| Poslovanje nekretninama | 4.048 | 4,5 | 16.031 | 1,9 | 99,9 |\n| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 13.094 | 14,5 | 46.109 | 5,4 | 100,6 |\n| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 3.267 | 3,6 | 35.521 | 4,1 | 104,1 |\n| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 64 | 0,1 | 581 | 0,1 | 106,2 |\n| Obrazovanje | 823 | 0,9 | 4.111 | 0,5 | 100,8 |\n| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi | 919 | 1,0 | 7.511 | 0,9 | 106,5 |\n| Umjetnost, zabava i rekreacija | 774 | 0,9 | 10.228 | 1,2 | 100,5 |\n| Ostale uslužne djelatnosti | 2.117 | 2,4 | 7.145 | 0,8 | 102,4 |\n| Djelatnost kućanstava kao poslodavaca | 3 | 0,0 | 0 | 0,0 | – |\n| Ukupno | 90.038 | 100,0 | 856.348 | 100,0 | 96,9 |\n\n—\n\nUkupni prihodi i ukupni rashodi hrvatskih poduzetnika u razdoblju I. – IX. 2010. po područjima djelatnosti (iznosi u milijunima kuna; indeksi: I. – IX. 2009. = 100)\n\n| Područje djelatnosti | Ukupni prihodi | Ukupni rashodi |\n|———————-|—————-|—————-|\n| | Iznos | Struktura (u %) | Indeksi | Iznos | Struktura (u %) | Indeksi |\n| Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo | 10.691 | 2,5 | 105,8 | 10.549 | 2,6 | 104,2 |\n| Rudarstvo i vađenje | 3.994 | 0,9 | 61,8 | 4.359 | 1,1 | 74,5 |\n| Prerađivačka industrija | 92.137 | 21,6 | 95,6 | 88.662 | 21,6 | 96,4 |\n| Ospkrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom | 20.049 | 4,7 | 104,3 | 18.433 | 4,5 | 97,5 |\n| Ospkrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša | 5.405 | 1,3 | 109,0 | 5.003 | 1,2 | 107,1 |\n| Građevinarstvo | 33.993 | 8,0 | 75,3 | 33.177 | 8,1 | 77,3 |\n| Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla | 156.534 | 36,8 | 96,3 | 153.288 | 37,4 | 97,8 |\n| Prijedor i skladištenje | 23.744 | 5,6 | 107,1 | 22.615 | 5,5 | 108,4 |\n| Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane | 10.561 | 2,5 | 101,6 | 10.045 | 2,4 | 103,3 |\n| Informacije i komunikacije | 19.826 | 4,7 | 109,9 | 17.462 | 4,3 | 105,8 |\n| Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja | 11.103 | 2,6 | 92,8 | 10.998 | 2,7 | 94,0 |\n| Poslovanje nekretninama | 17.581 | 4,1 | 89,6 | 15.531 | 3,8 | 92,3 |\n| Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 7.896 | 1,9 | 97,2 | 7.627 | 1,9 | 100,5 |\n| Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti | 393 | 0,1 | 137,5 | 205 | 0,0 | 156,5 |\n| Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje | 612 | 0,1 | 97,2 | 569 | 0,1 | 100,4 |\n| Obrazovanje | 1.425 | 0,3 | 103,7 | 1.276 | 0,3 | 106,9 |\n| Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi | 2.578 | 0,6 | 97,3 | 2.316 | 0,6 | 92,8 |\n| Umjetnost, zabava i rekreacija | 1.343 | 0,3 | 92,7 | 1.275 | 0,3 | 93,4 |\n| Ostale uslužne djelatnosti | 1 | 0,0 | 95,7 | 0 | 0,0 | 113,1 |\n| Ukupno | 425.843 | 100,0 | 95,0 | 410.099 | 100,0 | 96,1 |\n“`