Vlada je predložila da Hrvatske vode, neprofitna institucija izravno odgovorna Saboru, postanu trgovačko društvo. Upućeni procjenjuju da je to zbog borbe za prevlast nad usmjeravanjem dvije milijarde kuna na godinu.
U vrijeme u kojem investicije žive samo na popisima vladajućih, a u ekonomskom su životu dulje zamrznute, vijesta da se Hrvatske vode zadužuju za milijardu kuna, i to za investicije, začudo, ostala je po strani – to više što je riječ o državnoj tvrtki, i to onoj koja se (zasad!) ne spominje u kontekstu Uskoka, Fimi-Medije ili Remetinca (osim što je zbog nesuradnje s Fimi-Medijom smijenjen bivši direktor Slavko Rajnović, barem tako sâm tvrdi). S milijardu kuna kredita, uz kamate od 3,4 posto plus LIBOR i rok otplate od 10 godina Hrvatske će vode financirati 305 projekata vodoopskrbe, kanalizacije i gradnje sustava obrane od poplave u 200-tinjak jedinica lokalne samouprave.
Sagradit će se, među ostalim, 300-tinjak kilometara kolektorske mreže, 90 tisuća priključaka na kanalizaciju, 430 kilometara cjevovoda i distributivne mreže pet crpnih stanica, priključak za 45 tisuća stanovnika na javni vodoopskrbni sustav. Svi bi se ti radovi, kaže direktor Jadranko Husarić, trebali dovršiti za dvije godine. Tvrdi da imaju još spremnih projekata (s izrađenom projektnom dokumentacijom, građevinskim dozvolama, riješenim imovinskoopravnim odnosima) za koje bi trebalo izdvojiti dodatnih milijardu i pol kuna. Na upit neće li za naše prilike velik kredit opteretiti poslovanje, Husarić tvrdi da neće jer sadašnje godišnje obveze vraćanja kredita, teške 120 milijuna kuna, čine samo osam posto prihoda. Husarić tvrdi da posluju učinkovito i štedljivo, što potvrđuje podatkom o izdvajanju za plaće – za 795 zaposlenika plaćaju otprilike 118 milijuna kuna na godinu ili šest posto prihoda. Iako su ove godine prihodi nešto manji, projekti nisu stali.
- Pokrenuli smo ‘Jadranski projekt’ vlastitim sredstvima, kreditom Svjetske banke i novcem iz pro-računa. Riječ je o gradnji kanalizacije i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na priobalnom području i otocima, vrijednoj 120 milijuna eura. Projekt ‘Unutarnje vode’ za gradnju sustava odvodnje i obrane od poplava vrijedan je 75 milijuna eura. Za natapanje izdvajamo 10 milijuna eura, a projekt gradnje 39 sustava odvodnje i regionalnih vodoopskrbnih sustava, za koje se izrađuje projektna dokumentacija, procjenjuje se na 900 milijuna eura – kaže Husarić odbijajući optužbe na račun Hrvatskih voda kako nedavne poplave dokazuju da novcem ne gospodare dobro.
Naglašava da je samo za održavanje vodotoka i obrane od poplava lani osigurano 686 milijuna kuna, a ove godine otprilike 773 milijuna, što je 65 do 70 posto sredstava potrebnih za zadovoljenje standarda: – Imajte na umu da je riječ o 34,5 tisuće kilometara vodotoka, pet tisuća kilometara obrambenih nasipa i otprilike tisuću vodogospodarskih objekata poput ustava, brana, crpnih stanica – brani se Husarić. Na njegovu je stranu dijelom stao Bojan Zmaić iz Hrvatskog društva za zaštitu voda. On kaže da su pojedini dijelovi zemlje izvanredno osigurani, a pojedina su područja zbog klimatskih promjena ugrožena: – To se redovito događa jer ne možete nasipima i kanalima spriječiti prodor tolika količine padalina.
Upravo se zato u Europi danas govori o rizicima, a manje o zaštiti, jer i vani imaju problem održavanja velikog sustava uz istodobne klimatske promjene. To ne znači da se novcem ne bi moglo bolje gospodariti, jer to su preporučili i međunarodni financijeri. S druge strane EU veoma pritišće da se projekti dovrše brzo, pa nema dovoljno vremena za analizu kako to učiniti najbolje i racionalno – misli Zmaić objašnjava vajući kritiku slučajem najveće investicije, kupnje zagrebačkog uređaja za pročišćavanje čije nas održavanje stoji golemih 60 milijuna eura na godinu. Husarić kaže samo da je sve po pravilima jer su tvrtke Hidrotehnik i Brana ‘vlasnice licencija koje im je izdalo Ministarstvo vodnoga gospodarstva’ i da je vrijednost poslova s te dvije tvrtke lani i ove godine otprilike 14,5 milijuna kuna. Poduzeća sigurno imaju najviše razloga za provjeru u što se ulaže novac i tko ga dobiva na javnim natječajima jer u strukturi financiranja vodna naknada koju plaćaju čini gotovo 80 posto.
