Home / Tvrtke i tržišta / DJED MRAZ

DJED MRAZ

Simpatični djedica navršava 130 godina, a već 30 zima uveseljava kupce u trgovačkim centrima. Hrvatski Djedovi Mrazovi žale se samo na kratku sezonu, ali ne i na zaradu. Tarife su raznolike. Ovisno o sadržaju i trajanju programa – od 350 do 6900 kuna.

Vjerujete li u Djeda Mraza? Mogli biste početi, jer u svakom trgovačkom centru možete vidjeti barem jednoga. Prosinac je mjesec u kojem je, kad je riječ o sezonskim poslovima, tradicionalno najveća potražnja za profesionalnim animatorima u crvenom kostimu. Praksu angažiranja profesionalnih Djedova Mrazova pokrenuo je James Edgar koji je, glumeći Djeda, davne 1980. uveo u svijet. Status Djeda Mraza kao ikone blagdanskog ozračja i hedonizma učvrstio je umjetnik Haddon Sundblom potkraj 30-ih osmišljivši kampanju za kompaniju Coca-Cola, u kojoj je prvi put iskorišten lik debeljuškastog, rumenog i veselog djedice u crvenoj opravi. Često se kaže da su stariji ljudi neskloni promjenama, ali ovaj 130-godišnji djed drži korak s tržišnim trendovima i potrebama klijenata.

Pošrednici koji trgovačkim centrima i poduzećima omogućuju angažiranje Djedova Mrazova jesu agencije za organizaciju nastupa. Kako doznajemo, agencije do animatora dolaze skupljači godinama kontakte te na temelju preporuka, ali ne isključuju ni mogućnost angažiranja ‘poduzetnih’ Mrazova koji im pošalju molbu za posao i životopis.

  • Ovo je vrlo profitabilan posao iako traje samo 30-ak dana u godini – objašnjava jedan od najzaposlenijih hrvatskih Djedova, profesionalni mađioničar Vladimir Štimac, koji se igrom slučaja pojavio i na naslovnici prošlog broja Lidera. Kako dodaje, njegova je cijena od 800 kn naviše za 45 minuta programa. U zagrebačkom klubu Tom Tom naplaćuju 350 kuna za polusatni program, a u ponudi imaju i 35-minutnu predstavu po cijeni od 6900 kuna za skupinu do 90 djece. U cijenu su uključeni dodaci poput izrade pozivnica, fotografiranja s likovima predstave i dekoracije prostora. Cijena polusatnog programa đakovačkog Djeda Mraza i mađioničara Josipa Ciganovića je 500 kuna. U Splitu i okolici moguće je angažirati Djeda Mraza i gospodu Mraz koji za svoju interaktivnu izvedbu ‘Božićne priče’ u trajanju do jedan sat naplaćuju oko 400 kn ako je riječ o manjoj skupini djece na privatnoj zabavi.

Kao što nema besplatnog ručka, tako više nema ni besplatnog Djeda Mraza. No zato su hrvatski Djedovi Mrazovi susretljivi glede organizacije programa i cijene. Iako trgovački centri i trgovci vrve kostimiranim zabavljačima, odijelo ne čini čovjeka, pa tako ni bijela brada i crvena kapa ne čine pravog Djeda Mraza.

  • Preduvjeti za dobivanje titule su strpljenje i profesionalnost. Općenito, potrebno je imati onaj X faktor koji osobi omogućuje da u danom trenutku najbolje zabavi djecu uz edukativno-didaktički pristup – objašnjava Štimac. Iako formalna edukacija nije potrebna, Mrazovi moraju biti i dobri glumci, svakako bez kriminalnog dosjea.

Kao i u svakoj profesiji, postoje dobro i loši Djedovi. Raspon kvalitete kreće se od amatera čiji se program sastoji od toga da odjenu prepoznatljivu crvenu opravu i eventualno nekoliko puta viknu ‘ho, ho, ho’ do profesionalnih animatora čije usluge sadrže kreativne i inovativne elemente. S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji baza podataka o Djedovima, najbolja reklama su ipak preporuke na temelju kvalitetno odrađenih nastupa.

Ono po čemu se naš Mraz razlikuje od drugih svakako je pojačanje u programu kada izvodi mađioničarske trikove – objašnjava Štimac dio ‘strategije diferencijacije’. Osim zanimljivog nastupa svaki Djed mora biti spreman odgovoriti na nezgodna dječja pitanja poput: Kako ćeš se spustiti niz moj dimnjak ako živim u zgradi? Koju ćeš službu nazvati ako ti se saonice pokvare? Gdje boraviš ljeti? Za koga ćeš glasovati?

I u ovom poslu dugoročan uspjeh gradi se brojem utakmica u nogama (možda su ipak bolje mjere – kilometri na sanjkama ili djeca u krilu) i učenjem. Osim što se mogu kupiti priručnici za profesionalne Djedove, institucije poput NOERR Programs iz američkog Colorada (nama najbliži centar je onaj u Bratislavi) već nekoliko desetljeća nude ‘kolegije’ o povijesti Djeda Mraza, o uređivanju brađe, treniranju glasnice kako bi poznali zvučali što sličnije Djedu i dr.

Napokon, iako su ‘Djed Mraz’ i ‘CV’ vjerojatno dva pojma koja se najrjeđe nalaze u istim rečenicama, želite li se okušati u sezonskom poslu broj jedan – napišite životopis. Samo nemojte ga slati Djedu Mrazu, nego nekoj od agencija za organiziranje evenata.