Mladi karijeristi vjeruju u japanske planove

Sve dok prodaja cigareta na svjetskoj razini raste (a lani je porasla dva posto), Japan Tobacco radi sve što je u njegovoj moći kako bi globalno povećao svoj tržišni udjel sa sadašnjih 11 posto. Prije tri godine njegova je divizija JTI, čije je sjedište u Ženevi, obavila najveće preuzimanje u japanskoj povijesti kupivši britanski Gallaher za 15 milijardi dolara.

Kao što za rast na globalnoj razini nijedna akvizicija nije preskupa, tako nijedno tržište nije premalo ni previše zatvoreno. U tom kontekstu treba promatrati i dolazak JTI-a u Hrvatsku u proljeće ove godine. JTI je u Hrvatsku ušao s namjerom da u narednih pet godina kod nas ostvari oko 120 milijuna eura prometa.

Dugoročan je cilj postati vodećim igračem na hrvatskom tržištu duhanskih proizvoda.

• U Hrvatsku smo došli ispuniti ambiciozan plan razvijanja dugoročnih poslova na tom tržištu – izjavio je proljetos, pri predstavljanju hrvatskog predstavništva JTI-a, Yasushi Shingai, zamjenik glavnog izvršnog direktora Japan Tobacco Internationala.

• U većini zemalja Europske unije, Japan Tobacco International je lider ili vrlo značajan igrač na tržištu te smo s pravom očekivali da će tako biti i u Hrvatskoj. Naša očekivanja su se pokazala točnim te je Japan Tobacco International u nešto više od 6 mjeseci prisustva na hrvatskom tržištu zauzeo treću poziciju među najvećim proizvođačima, odnosno uvoznicima duhanskih proizvoda. Iako smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima poslovanja te interesom hrvatskih potrošača za našim proizvodima, uvjereni smo kako možemo postići i znatno više te ćemo se u budućnosti, prije svega, usmjeriti na povećanje dostupnosti naših proizvoda na maloprodajnom tržištu duhanskih proizvoda – izjavljuje sada Siniša Trbojević, direktor predstavništva u Hrvatskoj.

JTI ne objavljuje koliko prihoda ostvaruje na pojedinim tržištima pa se ne može ni doznati je li u prvih pola godine djelovanja na hrvatskom tržištu ostvario prodajne planove, no za to je vrijeme svakako već pre-

Japan Tobacco International, koji utjelovljuje međunarodni duhanski biznis, u prošloj je fiskalnoj godini ostvario nešto više od 28 milijardi dolara prometa, odnosno 4,5 milijarde dolara manje nego što je na duhanu ostvareno u cijelom Japanu. Razlika u snazi između domicilnog i međunarodnoga duhanskog biznisa mnogo je izraženija kad je riječ o zaradi. Dok je operativna zarada u Japanu iznosila 3,2 milijarde dolara, na svim ostalim tržištima ona je bila 2,2 milijarde dolara.

Za razliku od domicilnoga duhanskog biznisa, koji u Japanu nema koga preuzeti, budući da je sve do 1985. godine bio državni duhanski monopolist, ključ osvajanja svjetskoga duhanskog tržišta za JTI su akvizicije. Prva akvizicija obavljena je u 1992. godini kupnjom Manchester Tobacco Companya, a druga 1999. godine, kad su preuzeti izvanamerički poslovi kompanije RJR Nabisco. Nakon tog preuzimanja JT je i osnovao JTI, koji je nastavio sa samostalnim preuzimanjem. Među ostalim, 2006. godine JTI je kupio i Duvalsku industriju Senta u Srbiji, no, kruna svih preuzimanja bila je akvizicija kompanije Gallaher u 2007. godini. S Gallaherom je JTI ujedno dobio i ono što je britanska kompanija i sama ranije preuzela: ruski Liggett-Ducat i Austrija Tabak. Sa svim tim akvizicijama JTI je dogurao do udjela od 11 posto na svjetskogme duhanskom tržištu, odnosno do prevladavajuće pozicije na tržištima Rusije (36,8 posto), Velike Britanije (40,4 posto) i Tajvana (38 posto) te znatnih udjela na tržištima Francuske (14,8 posto), Italije (18,5 posto), Španjolske (20,6 posto) i Turske (18,8 posto).

Kako duhansko poslovanje odlikuje visoka razina cash flowa, a JT Grupa ga je u prošloj fiskalnoj godini imala 2,7 milijardi dolara, kompanija si može dopustiti luksuz razvijanja djelatnosti na kojima u ovom trenutku bilježi gubitke, ali će se u budućnosti, kada dođe do pada profitabilnosti duhanskog biznisa, pokazati kao odlična izlazna strategija. U slučaju Japan Tobaccoa to su hrana i lijekovi.

U farmaceutskom biznisu JT istražuje i razvija svjetsku klasu lijekova. Trenutačno u raznim fazama istraživanja i testiranja ima deset inovativnih lijekova, od kojih se tri odnose na rješavanje problema visokog kolesterolja.

• Drugi proizvođači pokušavaju sa svojim lijekovima smanjiti ‘loš’ kolesterol, dok naši lijekovi idu prema tome da povećaju ‘dobar’ kolesterol – pojednostavnjeno objašnjava Yamamoto. Prava na razvoj i komercijalizaciju jednog od tih lijekova već je dobio švicarski Roche. Za neke je lijekove JT prava ustupio i drugim vodećim svjetskim farmaceutskim kućama, kao što su Merck, GlaxoSmithKline i ostali.

Istraživanje i razvoj novih lijekova vrlo je skup posao, na kojemu je JT u prošloj fiskalnoj godini zabilježio gubitak od 146 milijuna dolara. No, buduća zarada na patentnim pravima uvelike će taj gubitak nadoknaditi.

Otpriške jednak gubitak JT je zabilježio i na biznisu s hranom, u kojemu je lani ostvario 4,3 milijarde dolara prometa. Zasad je biznis s hranom fokusiran samo na japansko tržište, koje je samo po sebi dovoljno veliko da i on u budućnosti višestruko poraste. I razvoj tog biznisa u JT-u nije baziran na organskom rastu, već na akvizicijama.

Ako jednoga dana u Japanu i nestane pušača, i dalje će biti 130 milijuna ljudi koji trebaju – jesti.