Home / Tvrtke i tržišta / Piše dr. sc. MILJENKO BURA

Piše dr. sc. MILJENKO BURA

Kvalitetna i kompletna zdravstvena zaštita rezultirat će novom ponudom medicinskog turizma, ali u Hrvatsku će dovoditi znatno više gostiju treće životne dobi na dulji boravak, ponajprije u predsezone i postsezone.

Posljednjih godina svjedoci smo brojnih rasprava o golfu kao generatoru turističkih promjena. To je, međutim, u velikoj mjeri pogrešno. Golf može biti samo dodatna, zanimljiva i kvalitetna cjelogodišnja usluga koja će obogatiti siromašnu ponudu. Međutim, sliku hrvatskog turizma u kratkom roku može promijeniti intenzivnije organizirano investiranje u medicinsko-turističke sadržaje.

Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća u kratkom je roku sagrađeno 15-ak ACI marina, što znači da je sagrađena i infrastruktura koja će osigurati intenzivan razvoj nautičkog turizma. To je bio posljednji veliki i sadržajno važan iskorak u turističkoj ponudi. S obzirom na to dobro iskustvo valjalo bi slijediti isti pristup, tj. što prije sagrađiti 20-ak centara medicinskog turizma (koncept je postavila i predstavila Medicinska grupa d.o.o. prije dvije godine) duž obale uz veće hotelske kapacitete, te 10-ak CMT-a na kopnu uz termalne izvore-toplice. To bi bila zadovoljavajuća infrastruktura za obogaćenu ponudu u turizmu.

Ti kapaciteti, uz brojne već postojeće manje ordinacije i poliklinike, moraju osigurati zdravstvenu zaštitu za ‘normalne’ turiste (i ne samo u sklopu ponude medicinskog turizma) kojima i na putovanju treba liječnička skrba. Kvalitetna zdravstvena zaštita posebno je važna za bolju iskorištenost turističkih kapaciteta u pred- i postsezone (ponajprije za turiste treće životne dobi, ali i za mlađe obitelji s predškolskom djecom). Takva bi infrastruktura bila osnova za dolazak i dulji boravak znatno bogatije klijentele koja sada obilazi Hrvatsku samo na megajah-tama s odgovarajućom vlastitom medicinskom uslugom.

U tim uvjetima investicije u hotele koji će se i organiziranoj ponudom izvanpensionskih usluga morati prilagoditi takvoj specifičnoj klijenteli postaju isplativa investicija u znatno kraćem i prihvatljivom roku. To se pogotovo odnosi na nekoliko stotina malih obiteljskih hotela koji su programom ‘Poticaj za uspjeh’ sagradili važne kapacitete koji su trebali ‘umrežiti’ hotelsku ponudu dobro popunjenu tijekom cijele godine. Njihova očekivanja nisu se ostvarila jer je izostala upravo ta specifična ponuda organizirane zdravstvene skrbi te ponuda specifičnih usluga medicinskog turizma.

Ozbiljne turističke agencije već u prvom kontaktu postavljaju dva osnovna pitanja: gdje je smješten liječnik i koliko dugo naš klijent koji je gost vašeg hotela treba u slučaju ožbiljne potrebe čekati pomoć, ili koliko daleko treba ići da do nje dođe? Tu je vrlo često i kraj daljnjih razgovora, pa se kvalitetni hotelski kapaciteti popunjavaju u suradnji s agencijama koje ta pitanja ne postavljaju i dovode manje zahtjevne goste, što pak rezultira velikom razlikom u cijeni aranžmana.

Važni medicinski kapaciteti i kvalitetna medicinska skrb otvaraju Hrvatskoj perspektivu za cjelogodišnji turizam u kojem bi Jadran postao cjelogodišnjom rivijerom Europe. Stanovništvo iz svih krajeva, pogotovo sa sjevera Europe, naći će mnogo razloga za višemjesečni boravak. Također, naša dijaspora u trećoj životnoj dobi dobit će mogućnost povratka i kvalitetnog življenja u starom kraju (investiranje u kapacitete za njihov smještaj i zdravstvenu skrb, uvjeren sam, osigurat će sami, kakvih već ima pojedinačnih inicijativa, naročito na otocima).

Rezidencijalno i asistirano stanovanje cijele populacije, mladih i starijih, pa i najstarijih dobit će uvjete koje u Hrvatskoj još dugo nisu očekivali, a naš turizam klijente koji će koristiti sada prazne hotelske kapacitete veći dio godine. Naravno, premreženost novim kapacitetima visoke kategorije za stanovanje ili dulji boravak klijenata treće životne dobi u potpunosti mijenja sliku naše turističke ponude i napokon nakon mnogo mozganja uspijevamo produljiti turističku sezonu!

Ovako koncipirana ponuda u turizmu preduvjet je za dolazak turista većeg opsega potrošnje spremnih da konzumiraju najrazličitiju ponudu u izvanpensionskoj potrošnji, a što je zasad naš najveći nedostatak uslijed kojega svake godine imamo velika negativna odstupanja u odnosu na priželjivane rezultate.

Sasvim konkretno, lokacije poput lječilišta, hotela i vojnih odmarališta u državnom vlasništvu trebalo bi prenamijeniti u takve centre medicinskog turizma i zainteresiranim investitorima omogućiti brzo investiranje. U vrlo kratkom roku, najdalje za dvije godine, mogli bismo na taj način imati 15-ak novih marina medicinskog turizma što bi bio početak posve drugačije vizije turizma u Hrvatskoj.