U blagdansko vrijeme često otpuštamo rupice na pojasu i prepuštamo se užicima prepunog stola. Posljedica je vrlo često osjećaj žarenja i pečenja poznat pod nazivom žgaravica. Taj se neugodan osjećaj najčešće širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu, a katkad može izazvati teškoće u gutanju. Osim što je često izaziva konzumiranje nekih vrsta hrane, mogu je potaknuti i položaji tijela kao što su saginjanje, napinjanje ili pak ležanje.
Žgaravica zapravo nije bolest, riječ je o simptomu koji se najčešće povezuje s gastroezofagealnim refluksnim poremećajem. U mnogo je slučajeva udružena s regurgitacijom ili vraćanjem želučanog sadržaja u ždrijelo. Prema nekim procjenama od žgaravice povremeno pati od 20 do 40 posto populacije, a u sedam do 10 posto slučajeva simptomi se javljaju svakodnevno. Uza spomenute činitelje koji mogu utjecati na njezino pojavljivanje prouzročiti je mogu hijatalna hernija, pušenje, preoboljene obroci mesa, posebno u kasnim večernjim satima, te pretilost.
Vraćanje želučanog sadržaja u jednjak, pa tako i irritaciju koja se osjeća kao žgaravica, većinom izaziva poviseni tlak u abdominalnoj šupljini koji nadvlada normalni mišićni tonus jednjaka. Otegnoti je činitelj i pušenje, koje izravno relaksira mišiće jednjaka potičući tako žgaravicu. Budući da jednjak nema zaštitni sloj protiv kiseline kakav ima želudac, javlja se osjećaj žarenja i pečenja. Da biste spriječili žgaravicu, češće uzimajte manje obroke, izbjegavajte konzumiranje gaziranih pića, alkohola i začinjenih jela koja je pojačavaju, izbjegavajte obroke prije odlaska na spavanje, pokušajte smanjiti tjelesnu težinu i prestanite pušiti. Od pomoći vam može biti i lagano podignuto uzglavlje tijekom ležanja i uspravan položaj dok sjedite za stolom. Simptome žgaravice možete smanjiti i konzumiranjem hrane koja prirodno može djelovati protiv kiseline u tijelu. Takva je npr. banana jer potiče brzo i obilno razmnožavanje stanica i sluzi koje stvaraju čvršću zapreku između želučane sluznice i kiseline koja je nagriza.