TRENDOVI Budući poduzetnici na razmjenama poput studenata

Postoje svijetli primjeri i vrijedne inicijative, ali pravilo je da u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju poduzetništvo nije ni spomenuto. U visokom školstvu uči se samo na ekonomskim fakultetima.

U sljedećih šest mjeseci u našoj će tvrtki učiti i raditi kolega koji planira pokrenuti biznis sličan našem, ali u Hrvatskoj. Cilj je da dobije praktično znanje o pokretanju tvrtke, iz svih područja, od marketinga i računovodstva pa do odnosa s klijentima. Nadamo se da će dok je ovdje steći kontakte koji će mu pomoći u razvoju tvrtke, a vi kao moji suradnici trebate mu u tome maksimalno pomoći – tako bi nekako zvučio uvod uspješnog poduzetnika koji predstavlja početnika iz Hrvatske svojim suradnicima.

Iako pomalo nestvarno, ovakve suradnje u Europskoj uniji već se događaju, samo što ćemo mi na njih morati još malo pričekati. Točnije, onoliko koliko državi bude trebalo da uđe u EU. Hrvati doduše mogu sudjelovati u programu, ali samo pod uvjetom da imaju trajno prebivalište u nekoj od zemalja EU i ondje planiraju osnovati poduzeće. Program putem kojeg se suradnja događa nosi naziv kao i najpoznatiji studentski program razmjene – Erasmus s dodatkom ‘for young entrepreneurs’ (za mlade poduzetnike). O čemu je riječ? Snalažljivi Europski odavno su shvatili da se poduzetništvo uči kao i sva druga znanja i vještine. Problem je u tome što većina poduzetnika u strahu od konkurencije rijetko surađuje s kolegama iz branše i uči od njih. Rješenje je jednostavno, a u isto vrijeme genijalno – poslati mlade poduzetnike da uče od uspješnih kolega, ali onih koji rade u nekoj drugoj državi. Željeni rezultat, naravno, podizanje je konkurentnosti gospodarstva.

Razmjena poduzetnika provodi se tako da mladi poduzetnici, koji imaju razrađenu poslovnu ideju iznesenu u poslovnom planu, ili su unatrag tri godine započeli poslovanje, provode do šest mjeseci u malom ili srednjem poduzeću drugdje u EU. Kako bi se našla idealna kombinacija mladih i iskusnih poduzetnika, parove spajaju posredničke organizacije.

Mladi poduzetnici dobivaju priliku praktičnim radom učiti menadžerske vještine, razvijati međunarodne poslovne kontakte, pokušati razviti prekogranične suradnje. Iskusni poduzetnici na sličan način imaju koristi od suradnje jer, osim znanja i iskustva koje u njihovu tvrtku donosi mladi poduzetnik, ostvaruju prekogranični kontakt i otvaraju si vrata na jednom posve novom tržištu.

Rezultati programa, koji je pokrenut prije nešto više od godinu dana, vrlo su zadovoljavajući. Više od 2.500 mladih i iskusnih poduzetnika iz EU prijavilo se na sudjelovanje, a dosad je 300-tinjak razmjena ostvarena. Očekivano, više interesa pokazali su mladi poduzetnici, koji čine 68 posto ukupno prijavljenih, a iskusnih je poduzetnika samo 32 posto. Sektori koji najviše sudjeluju u razmjenama jesu oglašavanje i promocija, mediji, ICT, obrazovne usluge, turizam i pravne i financijske usluge. Vječni problem mladih koji se žele okušati u poduzetništvu, ali ne znaju kako, postoji svugdje gdje postoje i poduzetništvo. Mladi ili stari, ljudi žele biti poduzetnici, no često ne znaju kako. Pokazalo je to i nedavno istraživanje portala MojPosao, čiji su rezultati zapravo porazni za budućnost domaćega gospodarstva. Naime, dok 78 posto ispitanika razmišlja o pokretanju vlastitog posla, samo 28 posto točno zna što je potrebno da bi to učinili. Dodatnih 51 posto zna što im je potrebno, ali samo okvirno, a petina ispitanika (21 posto) ne zna.

Koliko je u Hrvatskoj potrebno više pozornosti posvetiti poučavanju poduzetništva, svako toliko pokaže ili neki primjer iz prakse ili pak neko istraživanje. Tako GEM (Global entrepreneurship monitor) istraživanja koja se u Hrvatskoj provode od 2002. godine kao dio najvećega svjetskoga istraživanja poduzetništva, nažalost, govore da poduzetnici nemaju dovoljno znanja i vještina ni za pokretanje, a još manje za vođenje poslovnog poduzeća s jakim potencijalom za rast.

• Novac nije dovoljan, nije dovoljna ni ideja. Potrebno je znati kako stvoriti i održavati tim, kako razviti, održavati i upravljati vrlo kompleksnu mrežu odnosa – ističe Slavica Singer.

Ispitanicima koji su već pokrenuli vlastiti posao samo nešto više od polovine njih unaprijed je znalo što se od njih očekuje.

Na pitanje postoji li adekvatno obrazovanje koje bi mlade usmjerilo prema poduzetništvu nije teško odgovoriti – zapravo i ne. Postoje, naravno, svijetli primjeri i hvalevrijedne inicijative, pa se tako može pohvaliti rad ZŠEM-ove profesorice Tine Lee Odinsky-Zec, ali nažalost u njezinu slučaju riječ je o iznimci koja potvrđuje pravilo. A pravilo je da u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju poduzetništvo mahom nije ni spomenuto, a u visokom školstvu uči se samo na fakultetima ekonomskih usmjerenja. Ispada tako da znanja o poduzetništvu trebaju samo onima koji studiraju ekonomiju i da samo ekonomisti mogu biti dobri poduzetnici, što je uistinu smiješno.

Koliko je važno učiti o poduzetništvu, objasnila je profesorica Slavica Singer, voditeljica UNESCO-ove Katedre za poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

• U Hrvatskoj se nedovoljno poučava poduzetništvo – to jest, ako se poučava, onda je to više o poduzetništvu, a manje za poduzetništvo. Uvijek je važno što su rezultati učenja – ako je rezultat učenja prepoznavanje nekih pojmova, to nije dovoljno za postizanje poduzetničkog ponašanja. Ako je pak riječ o razumijevanju povezanosti faktora o kojima ovisi poduzetničko ponašanje, onda je ostvareno ono što se i očekuje, a to je da se učenjem pojedinci osposobe za proaktivnost, inicijativnost, inovativnost u ponašanju – kaže Slavica Singer.

U tom rasponu od ignoriranja poduzetništva do toga da je sve u vezi s njim ‘in’ nalazi se većina obrazovnih programa. A poduzetništvo nije lagano poučavati – to smo naučili i mi na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji se time bavimo najduže u Hrvatskoj.

Potrebno je nastavnike iz solo uloga dovesti do timskog poučavanja s ljudima iz prakse i iz drugih kolegija, od propovijedanja do interaktivnog poučavanja, a najvažnije je imati dobru suradnju s poslovnom zajednicom kako bi studenti radili na primjerima prakse. Osim toga teško je poučavati poduzetništvo ako studenti svoje ponašanje nisu obogatili inicijativnošću, kreativnošću i tolerancijom za timski rad – zaključuje profesorica Singer.

Pitanje suradnje između mladih i starijih poduzetnika, kako bi mladi izbjegli početničke pogreške i učili od iskusnijih kolega, Singer smatra presudnim za uspjeh. Dakle, trend koji se događa u EU nije samo trenutačna preokupacija, nego možemo očekivati da će se nastaviti.