Umro Krsto Cviić

Naime, iz podataka o proračunu za iduću godinu mogu se isčitati samo skupni podaci koji se mijenjaju prilično simbolično. Konkretno, subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora u 2009. godini iznosile su 4,51 milijardi kuna, lani su bile nešto manje, 4,36 milijardi dok se za iduću godinu planira oko 4,39 milijardi kuna subvencija privatnom sektoru. Koliko će od toga stići malim i srednjim poduzećima teško je predvidjeti, jasno je samo to da će najmanje polovina (to je vrlo skromna procjena) stići na račun poljoprivrednih glasača. No ako povežemo trendove nije teško izračunati koliko bi to moglo biti. Kako su proračunski rashodi za iduću godinu planirani na razini od 122 milijarde kuna, otprilike kao i ovogodišnji, a potpore koje daje Ministarstvo gospodarstva rasle su na godinu za oko stotinu milijuna kuna, to znači da bi prema optimističnoj procjeni poduzetnici u 2011. mogli dobiti oko 420 milijuna kuna potpora. Ako se to kome i čini mnogo dovoljno je taj iznos usporediti s državnim rashodima – to je samo 0,3 do najviše 0,4 posto godišnje državne potrošnje! Premalo za bilo kakav pomak prema ozbiljnijem gospodarskom rastu.

U trenutku kad se vlast sjetila pokrenuti programe pomoći, rezultati poslovanja poduzeća pokazali su da stvari polako odlaze k vragu. Iako su sveukupno gledajući mala, srednja i velika poduzeća poslovala relativno dobro, jer su ipak ostvarila bruto dobit, ona je lani bila manja nego u istom razdoblju 2008. godine. Najviše su stradali srednji poduzetnici kojima se bruto dobit u odnosu na 2008. smanjila 44,2 posto, dok su se najotpornijima pokazali mali poduzetnici s 28,3 posto manjom bruto dobiti. Upravo mali poduzetnici imaju najveći udjel u dobiti svih poduzeća, čak 46 posto, veliki čine 40 posto, a srednji oko 14 posto ukupne dobiti svih hrvatskih poduzeća.

I dalje veliki rashodi

Kakvi su trendovi u ovoj godini? Iako su hrvatski poduzetnici u prvih šest mjeseci 2010. godine ostvarili veće prihode od rashoda, razlika je čak 54 posto lošija nego lani – bruto dobit u prvoj polovini godine iznosi samo šest milijardi kuna. Smanjeni su i ukupni prihodi i to više od sedam posto (na 269 milijardi kuna), dok su rashodi (među ostalim i otpuštanjem zaposlenih) pali oko pet posto. Pritom slabo tješi činjenica da su devetposotni pad prodaje na domaćem tržištu nadomjestili rastom izvoza od samo 2,6 posto, jer u domaćim poduzećima ekonomičnost i dalje klizi. I to zbog zadržavanja relativno velikih rashoda bez obzira na sva moguća rezanja i otpuštanja. Upravo zato planirane potpore neće biti dovoljne. O njima poduzetnici nerado pričaju, čak i neslužbeno. Zatražiti bespovratnu potporu, tvrde, jednaka je gnjavaža kao i tražiti kredit. Beskonačni niz papira, obijanje niza različitih vrata, prečesto uzalud potrošeno vrijeme kojeg poduzetnici najčešće nemaju, a nerijetko se – o tome se govori ispod glasa – mora nekome nešto i ‘udijeliti’ da bi poduzetnik uopće dospio na listu za dodjelu potpora.

Izvlačenje na projekte

Ekonomisti, s druge strane, ne odustaju od svojih tvrdnji da bi za njih bilo znatno više novca, ne samo državnog nego i onog u bankama, kad bi bilo kvalitetnih projekata. Bankari na to dodaju kako se često događa da poduzetnici ne znaju napisati ni najjednostavniji plan ili projekt. No čak i da je sve to baš u milimetar tako država bi morala znati da bez njih neće imati oktud ubrati porezne prihode niti izvozne devize kojima otplaćuje svoje inozemne obveze. Bez njihova preživljavanja neće biti nikakva gospodarskog rasta. Rast koji prognoziraju manje-više svi analitičari u srednjem roku ne prelazi dva do 2,5 posto. Ne trebamo se uspoređivati s drugima koji će rasti dvaput brže, dovoljno depresivno zvuči podatak da kamate uz koje se država zadužuje iznose gotovo sedam posto! Zato je upravo zadatak države da se pobrane za bolje poslovno okružje i mnogo više novca za poticanje proizvodnje, poduzetništva i izvoza kako ne bismo zapeli u dugotrajnoj depresiji. Za takve namjene nije štedjela nijedna država, bez obzira na veličinu deficitu u državnoj blagajni, pa si takvu vrstu štednje ne može, što više ne smije, priuštiti ni Hrvatska. Kada bi agilnije agitirala za Fondove gospodarske suradnje iz proračuna ne bi trebala izdvajati niti skromnih 0,4 posto rashoda za potpore poduzetnicima.

Ugo grupe, pokazuje i podjelu u svojevrsne ‘razrede’ prihoda koja se može primijetiti u popisu.

Vezani uz turizam

S Arenaturist hotelima i Arenaturist zlatne stijene prihodi ove kompanije dosegnuli su samo malo manje od 230 milijuna kuna. Ukupno, tri od prvih pet kompanija na listi dolaze s Istarskog poluotoka. I sljedeći na listi, Liburnija Rivijera hoteli s 204 milijuna kuna prihoda i na čelu s Kristijanom Staničićem, još je jedan dokaz da je Istra doista najrazvijenije turističko odredište u zemlji. Najuspješniji kamp također je upravo iz te regije, a riječ je o rovinjskoj Valalti, naturističkom kampu sa zavidnim rezultatima. Ipak, valja napomenuti da od 197 milijuna kuna prihoda ne dolazi sve od kampa jer se tvrtka bavi i drugim djelatnostima.

Jedan je od najvažnijih igrača na turističkom tržištu, što bi mnoge moglo iznenaditi, i Nacionalni park Plitvička jezera. Ipak, kad se malo bolje razmisli o hordama posjetitelja koji opsjedaju Plitvice, lako je shvatiti o čemu se radi. Slijedi na domaćem turističkom tržištu druga najvažnija turistička agencija – Generaltourist sa 194 milijuna kuna prihoda.

Među 20 najvećih nastavlja se sličan trend kao i na početku liste – prevladavaju hotelske kuće, što je u turističkoj zemlji i logično, iako se pojavljuje još turističkih agencija, ali i marine. Tako je 11. najveći igrač na tržištu HUP Zagreb, koji je najpoznatiji po svojim zagrebačkim hotelima Sheraton, Westin i Four points Sheraton Panorama, ali u sastavu ima još pet hotela, od kojih su dva na obali. Niz nastavlja ACI koji s 21 marinom u sastavu svjedoči sve većoj važnosti nautičkog turizma i u 2009. godini uprihodio je 172 milijuna kuna.

Još skriveni potencijali

Sljedeći na listi jest Turisthotel Zadar, poznatiji na tržištu pod nazivom Zaton Holliday resort, sa samo milijun kuna slabijim rezultatom. Jadranka hoteli koji su sljedeći na listi rezultatom su slabiji za 30 milijuna kuna, a nakon njih slijedi još jedna marina Tankerkomerc Zadar. Iako se bavi i drugim djelatnostima, Tankerkomerc Zadar velik dio prihoda duguje upravo djelatnostima vezanim uz turizam.

Prvih 20 u turizmu zaključuje još jedna velika i važna turistička agencija Uniline iz Pule, specijalizirana za incoming, odnosno za dovođenje turista u zemlju. Redna mjesta od 10. do 20. obuhvaćaju približan raspon prihoda od 200 do 100 milijuna kuna. Nakon prvih 20 mjesta prihodi u tablici brzo padaju, pa tako 100. mjesto zauzima tvrtka sa samo 25 milijuna kuna prihoda.

Nakon toga cijela jedna grupa od 100 turističkih tvrtki smješta se u rasponu od 15 milijuna kuna prihoda, od 100. do 200. mjesta. Imena u ovom dijelu tablice možda nisu toliko poznata kao ona na početku, ali činjenica je da se među njima krije i mnogo novih i potencijalno zanimljivih turističkih igrača.

Nova imena

U turističkom sektoru s vremenom bit će i sve više novih imena jer od srednjih do velikih poduzetnika mnogi se okreću ovoj djelatnosti, neovisno o tome što im je osnovni poduzetnički put. Jedan od najbogatijih domaćih poduzetnika, Branko Roglić, predsjednik Uprave tvrtke Orbico, već je uložio velik novac u hotele, vile i apartmane na Jadran. Predsjednik Uprave Finvesta Marin Filipović, kojem je osnovna djelatnost drvna industrija, kupio je turističko naselje u Njivicama na Krku. Mato Škojo, koji je široj javnosti poznat po investiciji u Mlinar i ulasku u pekarski biznis, u poslovnom poručenju ima i hotel Osijek. Miroslav Vučkovic, kojem je osnovni biznis kava i tvrtka Anamarija company, ima i Ville Matilde, apartmansko naselje u Vodicama. Priča s ovim poduzetnicima tek počinje jer za koju godinu, kad problemi sa skupim i teško dostupnim kapitalom prođu, možemo očekivati pravi bum ulaganja u turizam kao sekundarnu djelatnost.