Home / Biznis i politika / Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca

‘Powerpoint’ prezentacija premijerke Kosor koja je trebala predstavljati Program oporavka gospodarstva poduzetnike nije uvjerila ni u to da je riječ o programu ni da će provođenje tog dokumenta donijeti blagostanje zemlji. U popisu ciljeva Vlade nije bilo brojki – koliki porast izvoza želimo, koliki će se rast BDP-a mjeriti, u kojem roku, a bogami ni koliko će novca trebati uložiti u provođenje programa. Izostanak brojki pokazao je da Vlada ne misli toliko ozbiljno, no premijerka je poslala političku poruku. Važnu je funkciju ponudila ministru Šukeru uz napomenu da ne budu li se mjere provodile kako je ona zamislila ‘svi ministri mogu otići’. Izgovor bez premca.

Te 18. veljače svečano je prisegnuo treći hrvatski predsjednik dr. sc. Ivo Josipović, nakon što je u drugome krugu izbora uvjerljivo pobijedio Milana Bandića. Na Trgu sv. Marka u svečanu ozračju Josipović je obećao da će, ‘tako mu Bog pomogao’, savjesno i odgovorno obavljati predsjedničku dužnost te poslao javnosti poruku da se domoljublje potvrđuje djelima i ogleda u rezultatima, a ne počiva na osobnim interesima. Naciji, kojoj su predsjednički izbori barem nakratko podigli optimizam, poručio je: ‘Mijenjajmo sebe, jer temelj pravde smo uvijek mi sami’. Do kraja godine uvjerljivo je zauzeo mjesto najpopularnijeg političara u državi.

Zakon o radu treba mijenjati, to je sigurno. Ni radnici ne mogu biti zaštićeni poput ličkih medvjeda niti Vlada može jednostrano donositi odluke o takvim pitanjima. No, ovogodišnji cirkus u režiji Vlade i Sindikata oko zahtjeva za raspisivanjem referendumu o izmjenama zakona bio je sve samo ne rješenje pitanja radničkih prava. Vlada je na sve moguće i nemoguće načine razbijala glavu kako ignorirati i obezvrijediti glas 720.078 građana koji su svoj potpis stavili na sindikalni zahtjev. Grafolozi su ispitivali potpise, a kako se nisu mogla iznaći sredstva da se spriječi raspisivanje referendumu, konačno je ‘ne’ naposljetku izrekao Ustavni sud. S druge strane loš zakon nije izmijenjen. Točka na ‘i’ bio je dogovor Sindikata i Vlade da će raspisati referendum o referendumu. Nazdravljene!

Konkurentni, a sasvim sigurno nećemo biti interesantni ni investitorima. Reforme o kojima poslodavci stalno govore reforma su tržišta rada (Zakon o radu), reforma porezne politike (kontinuirano smanjivanje fiskalnih i parafiskalnih nameta), mirovinska reforma, reforma javne potrošnje svih razina vlasti, lokalne, regionalne i državne te transfera i poticaja, reforma javne uprave i pravosuđa te obrazovanja na svim razinama, promjena antipoduzetničke klime. Uspoređno sa svim tim inicijativama moramo kao društvo neprestano promicati izvrsnost, znanje, kulturu rada, profesionalnost, etičnost, moralnost i odgovornost. Te su vrijednosti preduvjeti da bismo živjeli u normalnoj, civiliziranoj i uspješnoj državi. Naravno da se sve te reforme ne mogu provesti u jednoj godini, ali njihovo će pokretanje, sigurno, već u prvoj godini donijeti pozitivne rezultate u gospodarstvu i optimizam za budućnost.

Govoreći o sljedećoj godini, svakako treba spomenuti izbore. Poučeni dosadašnjim iskustvom, izbori znače fokus politike i države na izbore i na dobru volju glasača, a ostali prioriteti, uključujući gospodarstvo, ostaju u drugom planu. U predizbornoj godini teško se donose teške i nepopularne odluke, a u skladu s time i investicije države i javnih poduzeća uglavnom teže prema popularnim i kratkoročnim, općenito vidljivim rezultatima. To drugim riječima može značiti da će se s pokretanjem prije predloženih mjera pričekati ili da će se provoditi s vrlo blagim intenzitetom. Izborna godina nipošto nije dobra za izlazak gospodarstva iz krize, stoga očekujemo da će izbori negativno utjecati na aktivnosti usmjerene na to i, povezano s tim, bolje rezultate hrvatskoga gospodarstva. Možemo se nadati, za boljšak svih nas, da će nas politika sljedeće izborne godine možda demantirati.