Najavljuvali smo godinu straha i nade – takva je i bila

Liderova lanjska predviđanja o ovoj godini uglavnom su se pokazala točnima. Radnici su strahovali od otkaza, poduzetnici od blokade računa, a razni menadžeri od uhićenja. Nadu u bolju budućnost prenosimo i u 2011.

Predvidjeti kretanja pojedinih sektora na malom tržištu, koje nije toliko pod utjecajem pravila tržišne utakmice i kretanja svjetske ekonomije koliko ovisi o zakonu jačeg i miješanju politike u ekonomske aktivnosti, katkad nalikuje na gledanje u kristalnu kuglu. No kao i svake godine kompanije moraju na temelju prognoza sastavljati poslovne planove za godinu koja slijedi. Vode se tada raznim istraživanjima, procjenama konzultanata, analitičara i stručnjaka za pojedina područja, ali često i šestim osjetilom. Na stvaranje slike godine koja je pred njima zasigurno utječu i predviđanja novinara specijaliziranih u praćenju sektora. U moru podataka kojima je javnost bila bombardirana Liderovim novinarima u prošlogodišnjem specijalu ‘Poslovna 2010.’ iznijeli predviđanja koje je ova godina potvrdila.

Naime, tada smo 2010. nazvali godinom straha i nade. Kao što se i pokazalo, radnici su strahovali od otkaza, poduzetnici od blokade svojih računa, a razni menadžeri od uhićenja. Istodobno svi su se sudionici tržišta nadali da će Vlada povući poteze koji će, ako već ne preokrenuti negativan trend u pozitivan, barem zaustaviti daljnje tonjenje i produljenu recesiju. No pokazalo se, bile su to samo nade. Vladina procjena o rastu BDP-a u 2010. od 0,5 posto, nažalost, nije se pokazala točnom. Najtočnije je, čini se, prognozirao analitičar Zagrebačke banke Goran Šaravanja koji je rekao da će gospodarstvo pasti 1,5 posto jer posljednje procjene koje je iznijela Hrvatska gospodarska komora govore o smanjenju aktivnosti od 1,6 posto.

Nažalost, nitko nije točno predvidio kretanje stope nezaposlenosti. Većina analitičara vrtjela se oko 11,7 posto, a ove je godine stopa dosegnula 16,5 posto (prosjek godine), što je najviša stopa nezaposlenosti od 2006. Bankarski se sektor, kao što je Lider predvidio, nastavio sudarati s manjom likvidnosti, skupim izvorima financiranja, smanjenjem investicijske aktivnosti. Također se nastavila ovisnost o dugoročnim izvorima kapitala iz inozemstva i restriktivnim uvjetima odobrenja kredita. Uz to blago su se smanjile kamatne stope iako, pita li se poduzeća i građane, nedovoljno.

Iako se, naravno, bez oporavka cjelokupnoga gospodarstva ne može očekivati oporavak u sektoru osiguranja, podaci o dobiti osiguravajućih društava za prvi deset mjeseci 2010., kao što je izvijestila Hanfa, pokazali su kako taj sektor stoji ipak ponešto bolje nego godinu prije. Na kraju trećeg kvartala osiguravatelji su imali 7,06 milijardi kuna premije, što je pad od 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem 2009. Kako se predviđao pad od oko 2,5 posto, prošlogodišnja Liderova prognoza o stagnaciji tog tržišta ispostavila se točnom.

Sektor u koji su, kao i godinu prije, sve oči bile uprte bio je turizam. Spasiteljica Hrvatske – turistička sezona – pokazala se nešto boljom negoli se očekivalo. Nakon što je u sezoni 2009. izbjegnut predviđen pad od čak 20, pa i 30 posto, turistički sektor nadao se da će u 2010. barem ponoviti rezultate od godine prije. Prema podacima za prvi deset mjeseci ove godine ostvareno je 3,3 posto više dolazaka i 2,6 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje.

Industrijska je proizvodnja u prvih deset mjeseci na godišnjoj razini bila manja 1,8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2009. U prva tri kvartala ove godine fizički obujam industrijske proizvodnje bio je manji 1,3 posto, broj zaposlenih u industriji pao je 7,6 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima 4,1 posto. Svi ti podaci pokazuju da su prognoze analitičara o daljnjem tonjenju industrije bile točne.

Upravo kao što se i moglo očekivati, zbog mnogo otkaza smanjila se potrošnja, a podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i da je trgovina u prvih devet mjeseci 2010. zabilježila pad prometa od 2,7 posto.

No više je padala ostala trgovina jer su se manje kupovala trajna dobra, a prehrambenih proizvoda potrošači se ne mogu odreći. Kad je riječ o ključnim igračima, novost je izbijanje Plodina na drugo mjesto (pojedinačno gledano). Gledaju li se pak ukupni podaci, Agrokor je prvi, a Mercator sa svojom novom akvizicijom Getroom (realiziranom početkom godine) drugi. Zbog slabljenja kupovne moći diskonteri su sve više jačali jer je potrošačima cijena primarni faktor. Lidl intenzivno gradi svoju mrežu prodavnica pa se svake godine njegova pozicija na ljestvici poboljšava. Kad je riječ o udruženjima trgovaca, Ultragros je ove godine oslabio, a NTL jača zbog toga što se udružio s CBA-om i dobio nove članice. U tom segmentu još se čeka što će biti s prodajom Kerumovih prodavnica. Naime, samo manji dio kupili su Tommy i Studenac, a još nije realizirano kapitalno povezivanje u grupaciji NTL. Pevecova propast ojačala je Baumax i Bauhaus, a zbog slabljenja HGspota i Vemilova stečaja profitirali su ostali trgovci potrošačkom elektronikom.

Negativne trendove, također kao što se očekivalo, zabilježilo je i građevinarstvo. Vrijednost predviđenih radova u prvih devet mjeseci 2010. manja je 17 posto nego u istom lanjskom razdoblju. Vrijednost novih narudžbi u prva tri kvartala ove godine manja je 45,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2009., a vrijednost izvršenih radova 30,9 posto. Od siječnja do rujna građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila su 2.988 stanova, što je 46,2 posto manje nego u istom razdoblju 2009. Svi ti DZS-ovi podaci pokazuju, nažalost, da su prognoze za taj sektor o drastičnom padu prihoda i velikom broju otpuštanja bile točne. Dogodilo se i preslagivanje na tržištu jer su u vrh ušli Stipić grupa i Mucić&Co, ponajviše zbog gradnje novih šoping-centara.

Pad bilježe mobilna i fiksna telefonija, a rast je zabilježio broadband, pogotovo mobilni. Prognoze za to tržište pokazale su se točne, pa je tako 2010. uistinu obilježila žestoka borba operatera za privlačenje što više korisnika. Glavno oružje bilo je spuštanje cijena. Od dugotrajne konsolidacije tržišta još ništa, a nisu ukinuti ni porezi i nametni na koje su se telekom-kompanije nekoliko puta žalile.

Kad je riječ o poljoprivredi, možemo reći da je broj poljoprivrednih subjekta ostao gotovo isti iako se predviđalo i njegovo blago smanjenje zbog obveznog ulaska u sustav PDV-a, a smanjila su se i poticajna sredstva. Prihodi unatoč predviđanjima o stagnaciji ili blagom padu pokazuju suprotno. Naime, prema Fininim podacima za prvi devet mjeseci ove godine ostvareno je 10 milijardi kuna prihoda, a u cijeloj ih je 2009. bilo 11 milijardi kuna. Tako se na kraju godine u poljoprivrednom sektoru očekuje blag rast. Iznenađenje je podatak da je izvoz ribe pao čak 38 posto, a blago je rastao uvoz ribe. Mljekarska industrija, kao što se i predviđalo, ostvarila je pad potrošnje, i to od pet posto u odnosu na godinu prije. Za prehrambenu industriju bio je predviđen nastavak svih ključnih trendova iz 2009. uz napetu financijsku situaciju i poneko preuzimanje i spajanje. Najvažniji događaj zasigurno je Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske, a za situaciju na tržištu važan je i, nakon nekoliko akvizicija, ulazak Žita Marka Pipunića među ključne igrače.

Područje li se crta pod 2010., crne prognoze uglavnom su se obistinile, a od najavljenog popravljanja situacije u drugom polugodištu 2010. očekivalo se ipak više od rasta BDP-a od 0,2 posto, što se lako može ispostaviti i statističkom pogreškom. Većina pak 2011. smatra prijelomnom godinom u kojoj će se situacija morati iskristalizirati – bilo da se dotakne dno ili da počne oporavak.