Pršut Dalmatinski

Ovogodišnja su iskustva pokazala da smo uspješniji kad u promidžbi nastupamo udruženo, pa će se tako raditi i u idućoj godini zadovoljstva u zbrajanju porasta broja dolazaka stranih turista valja povući niz poteza koji će dugoročno poboljšati hrvatsku turističku ponudu. Iako će se, prema riječima Jake Andabaka, u sljedećoj godini turizam suočiti s većom konkurencijom iz mediteranskih zemalja, valja očekivati i veću turističku potražnju nakon gospodarske krize koja je prouzročila pad u turističkoj djelatnosti u europskim i svjetskim razmjerima. U svakom slučaju, siguran sam da hrvatski turizam ima priliku povećati brojčane i financijske pokazatelje. Međutim, ništa ne može i neće doći samo od sebe, zato treba, i to brzo, donijeti mnogo mjera kojima će se omogućiti postizanje boljih rezultata i većih prihoda od turističke djelatnosti.

Sličan optimizam iskazuje i Goran Štrok, predsjednik Uprave Jadranskih luksuznih hotela, kad kaže: – Iako će se još zasigurno osjećati posljedice globalne financijske krize u sljedećim godinama, mi u ALH-u optimistični smo, u sljedećoj godini očekujemo još bolje rezultate. Vrijeme krize neizbježno je i vrijeme preispitivanja poslovanja i prilika za reorganizaciju i što učinkovitije poslovanje, što ponajprije očekujemo od vodećih državnih institucija u turizmu. Pozdravljamo najavljene mjere Ministarstva turizma i HTZ-a koje se odnose na veća ulaganja u udruženo oglašavanje na inozemnim tržištima i druge mjere, prije svega daljnju liberalizaciju viznog režima i jačanje turističkog prometa u presezone i posezoni. Zahvaljujući tomu Hrvatska je treću godinu zaredom uspjela zadržati veći udio na međunarodnom tržištu i očekujemo da se takav trend nastavi u 2011. Također očekujemo jače konkretno zajedničko djelovanje svih subjekata u turizmu, od hotelijera, lokalnih zajednica, mjerodavnih državnih ureda do institucija zaduženih za turizam, i njihov dijalog. Upravo taj element zajedničkog, koordiniranog djelovanja u pripremi i realizaciji turističke sezone posebno naglašava Šime Klarić.

• Za postizanje boljih rezultata u turističkoj djelatnosti bit će vrlo važno zajedničko upravljanje proizvodom s jasnim ulogama poduzetnika, državnih institucija i lokalne samouprave – ističe Klarić.

Uz to će, prema njegovu mišljenju, u idućem razdoblju posve sigurno biti sve važnija uloga destinacijskog menadžmenta jer upravljanje destinacijom postaje jedan od ključnih faktora razvoja i konkurentnosti hrvatskog turizma.

Optimistične poglede na sljedeću poslovnu godinu ipak ne dijele svi, pa tako Andelko Leko, predsjednik Uprave HUP-a Zagreb, tvrdi: – U sljedećoj godini poslovanje hotelijera neće se mnogo poboljšati u odnosu na ovu godinu jer se nisu uvažile mjere koje su hotelijeri predlagali nekoliko proteklih godina. Te su se mjere odnosile na poboljšanje uvjeta u kojima hotelijeri posluju, na smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja te troškova rada, na poticanje mjera za investicije i gradnju novih hotela, čime bi se ostvarili veći prihodi i veća zaposlenost.

Mjere koje provodi Ministarstvo usmjerene su isključivo na to kako u ovim uvjetima povećati broj noćenja, ali istodobno se ne razmišlja o kvaliteti tih noćenja. Iz podataka je vidljivo da se u 2010. povećao broj noćenja, međutim prihodi od turizma neće se previše promijeniti. Hrvatska od ukupnih turističkih kapaciteta ima otprilike 12,5 posto hotelskih, a ostalo su komplementarni, kućna radinost i kampisti. No i tih 12,5 posto hotelskih kapaciteta ostvaruje više od 48 posto ukupnog turističkog prihoda. To pokazuje da se moramo orijentirati na strukturnu promjenu kvalitete smještajnih kapaciteta za goste bolje kupovne moći. Dok se to ne dogodi i ne uvaže se razmišljanja hotelijera i drugih stručnjaka u tom poslu, neće se previše promijeniti stanje u hrvatskom turizmu. Imamo prirodne i sve druge uvjete da se to promijeni. Kako se to mora napraviti, davno smo mi hotelijeri uputili Ministarstvu turizma i Vladi konkretne prijedloge koji još, nažalost, nisu prihvaćeni. Nadajmo se da će biti – zaključuje Leko.