STANISLAV BRODNJAK Krizni menadžer u Mercatoru H

Integracija Getroa u sustav Mercatora osnovni je razlog Štorgina odlaska s čelne pozicije. Stoga će i osnovni Brodnjakov zadatak nakon povratka u Hrvatsku biti rješavanje upravo tog problema.

Krizni menadžer. Čovjek koji bi trebao posložiti stvari. Tim je riječima većina naših sugovornika iz Sektora trgovine komentirala dolazak Stanislava Brodnjaka početkom sljedeće godine na čelo Mercatora u Hrvatskoj umjesto Hrvoja Štorge.

Da Štorga odlazi, već se neko vrijeme moglo čuti u kuloarima i ta vijest nije iznenađenje. Doduše, nagađalo se da će zbog negativnog rezultata ostvarenog u prošloj godini posve napustiti slovenski lanac, no on je promaknut na poziciju izvršnog direktora za razvoj formata Mercator trgovine za Jugoistočnu Europu.

Kao što je i Štorgin odlazak bio očekivan, tako je bio i dolazak slovenskog kadra u Hrvatsku, jer se Mercator još nije odrekao politike da na čelna mjesta postavlja svoje ljude. Dio poznavatelja tržišta takvu politiku smatra pogrešnom, a svoje mišljenje obrazlaže time da domaći ljudi bolje poznaju hrvatsko tržište i da nije moguće uspoređivati slovensko i hrvatsko jer je položaj Mercatora u Sloveniji znatno drukčiji od onog u Hrvatskoj. Drugi pak smatraju da će upravo zahvaljujući poznavanju korporativne kulture Mercatora Brodnjaku biti jednostavnije upravljati poslovanjem.

Brodnjakovo iskustvo na hrvatskom tržištu nije strano. On je, naime, vodio Mercator H od početka 2003. do kraja 2005. godine, a pod njegovim vodstvom napravljene su i prve dvije važne akvizicije Mercatora, kupnja Trgohita iz Čakovca i Ere Tornada. Zahvaljujući kupnji tih lanaca Mercator je povećao prihode više od 60 posto u 2006. godini i približio se čarobnoj brojci od gotovo dvije milijarde kuna prihoda.

Nakon odlaska iz Hrvatske, Brodnjak je nastavio karijeru u Mercatoru – imenovan je pomoćnikom predsjednika Uprave grupe za područje razvoja i investicija. U Mercator Grupi Brodnjak je već punih 17 godina. Sudjelovao je u brojnim akvizicijama i reorganizacijama trgovačkih društava u sjevernoistočnoj Sloveniji te u velikim razvojnim projektima Mercatora. U Mercator je došao 1993. godine, kao direktor Mercatora MIP-Ptuj. Poslovanje te tvrtke uspješno je sanirao, a četiri godine poslije postao je generalnim direktorom i predsjednikom Uprave Mercatora SVS. Na toj funkciji ostao je do kraja 2003. godine. U međuvremenu, bio je i član Uprave Mercator Grupe odgovoran za komercijalnu. Iako je u Jankovićev kadar, dolaskom Žige Debeljaka na čelo Mercatora ostao je na vodećim funkcijama unutar grupe.

Osnovni Brodnjakov zadatak nakon povratka u Hrvatsku sigurno će biti rješavanje problema integracije Getroa. Pri kupnji Getroa Mercator se vodio logikom da će na taj način kupiti dio tržišnog udjela i time osigurati i bolje uvjete nabave, no velik dio poznavatelja tržišta maloprodaje u Hrvatskoj tu akviziciju smatra pogreškom. To objašnjava činjenicom da Mercator ne zna poslovati s konceptom cash&carry, budući da ga nema ni u Sloveniji, te da su lokacije Getroa danas znatno lošije od hipermarketa konkurencije pa je upitno što će Mercator napraviti dalje s tim lancem – pretvoriti ga u veleprodajne centre ili ga preuređivati.

Problemi u vezi s integracijom Getroa u sustav Mercatora smatraju se osnovnim razlogom Štorgina odlaska s čelne pozicije. Otežavajuća okolnost za Štorgu bila je i to što je na čelo tvrtke došao u najgorem trenutku, kad je tržište padalo, pa je imao prilično nezahvalan zadatak – pomiriti Getroove ljude, Mercatorove i kadrove svog prethodnika Alana Kričkovića.

Osim odgovora na pitanja – što i kako s Getroom, Brodnjak će morati promijeniti i dosadašnju politiku poslovanja u Hrvatskoj. Pozicioniranje Mercatora kao skupljenog trgovca očito nije donijelo zadovoljavajuće rezultate – dijelom i zbog toga što je ekonomska kriza promijenila navike kupaca i cijena je postala osnovni parametar pri donošenju odluke o kupnji. Mercatorov je problem i to što su u ruralnim sredinama kupci radije odlazili u ‘domaće’ lance. Upravo zato pretvaranje manjih trgovina u Getro market, koji će cjenovno konkurirati najjeftinijim trgovcima u mjestu, Mercatorov je potez koji bi trebao donijeti dobre rezultate. S dva brenda, premiumom i onim iz donje cjenovne kategorije, Mercator posluje i u Srbiji i taj se koncept tamo pokazao uspješnim, pa valja očekivati da će ista logika polučiti dobre rezultate i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se ne očekuje da će se Brodnjak previše baviti komercijalom. Za taj segment bit će zadužen Tomaz Blagotinšek, dosadašnji član Uprave Mercatora-Srbije za komercijalu i marketing, koji će od 1. siječnja postati Brodnjakov pomoćnik.

U vrijeme kad je prvi put vodio Mercator Brodnjak je komercijalu prepustio Alanu Kričkoviću, koji je poslije postao predsjednikom Uprave Mercatora, dok se on bavio širenjem i nekretninama. Budući da se u Mercatoru posljednjih godina bave upravo nekretninama, to je posve logično. Osim toga on je pravnik po struci, a njegovo radno iskustvo uglavnom se veže uz pravnu i financijsku struku. Karijeru je počeo kao voditelj Pravne službe u Kmetijskom kombinatu Ptuj, potom je postao općinski sudac za prekršaje te 1983. direktor Opekarske Ptuj gdje je proveo projekt sanacije poslovanja te tvrtke.

Od 1983. do 1988. bio je na dužnosti potpredsjednika Izvršnog savjeta Općine Ptuj, a nakon toga, najprije kao pomoćnik direktora a potom i direktor Službe društvenog knjigovodstva Slovenije u područnici Ptuj, dva je puta sudjelovao u organizaciji zamjene valute u Sloveniji, u uspješnom odjeciplinovanju iz monetarne sfere SFRJ i definiranju procesa transakcijskih modela bez zastoja u nadležnosti platnog prometa SDK. Bio je i član Upravnog odbora Udruženja za trgovinu pri Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), a potom i predsjednik Udruženja za trgovinu pri GZS-u te od 2000. do 2006. član UO-a GZS kao predstavnik Udruženja za trgovinu.

S obzirom na to da je dosad sudjelovao u nekoliko reorganizacija trgovačkih društava valja očekivati da će reorganizacija poslovanja biti i njegov primarni zadatak u Mercatoru Hrvatska. Zadatak nije lak jer treba do kraja provesti integraciju Getroa, te i osmisliti model prema kojemu će Mercator ostvarivati bolje rezultate nego do sada.

Kad je Brodnjak odlazio iz Mercatora, brojni djelatnici te tvrtke ‘ili su suze’. Brodnjak je bio omiljen među zaposlenicima u Velikoj Gorici jer je poimence znao svakog radnika, pamti je sitnice, pa je tako, primjerice, znao i kojeg je spola dijete djelatnice koja se upravo vratila s porodilnog. Dakako, da ne bi zabunom pitao za kćer, a bila je riječ o sinu. Djelatnici Mercatora opisuju ga kao šarmantnog, galantnog, s velikim senzibilitetom prema radnicima. Logično je stoga očekivati da se njegovu povratku vesele jednako kao što su bili tužni zbog njegova odlaska.