Fakulteti protiv komercijalnih labosa

U propulzivnoj niši u posljednjih pet godina osnovano je 96 laboratorija. I svi se žale ponajviše na nelojalnu konkurenciju. Bakterija salmonele u laboratoriju.

Bijelim kutama, okruženi mikroskopima, Bunse-novim plamenicima i Erlenmeyerovim tikvicama, oni ispituju gotovo sve što nas okružuje brinući se za sigurnost i kvalitetu vode koju pijemo, hrane koju jedemo, odjeće koju nosimo i zraka koji udišemo. Sve to rade u laboratorijima koje je svojedobno mogao registrirati i pojedinac ako je imao, slikovito rečeno, punicu kao tajnicu i ‘lavabo’ kao laboratorij. Ni danas nije mnogo drugačije. Uz krizu koja je dala svoj danak, broj akreditiranih laboratorija u stalnom je rastu, nelojalne konkurencije ima napretek, opstanak je težak. Danas hrvatsko tržište laboratorija karakterizira borba za svaki uzorak.

Konkurencija ima bez daljnega, govori direktor Croatiakontrole Ivo Delonga koji nelojalnom konkurencijom smatra državne i javne ustanove jer su više od 20 posto jeftinije i neke nisu u sustavu PDV-a: – Žestoka je borba za svaki uzorak između privatnih laboratorija i fakulteta. Fakulteti su stvoreni da obrazuju kadrove i da se bave znanosti, dok bi komercijalni uzorak trebalo prepustiti privatnim laboratorijima. No u tijeku je osnivanje udrženja ispitnih i certificiranih tvrtki kako bi se odvojio komercijalni uzorak i postao predmetom ispitivanja komercijalnih privatnih laboratorija – otkriva direktor tvrtke specijalizirane ponajprije za kontrolu i kakvoću poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, osobito hrane, žitarica, uljarica i stočne hrane, koja se među prvima akreditirala za stočnu hranu.

Osim fakulteta i instituta ističe pojavu agencija kao laboratorija hrane i pića koji se predstavljaju kao agencije, a samo skupljaju uzorke i dostavljaju ih državnim laboratorijima. Kaže da je to nelojalna konkurencija jer nisu ni ovlašteni, ni akreditirani, a akreditacija uvodi red. Iznosi još jedan problem, a to je mačehinski odnos u pretpristupnim fondovima. – Mnogi su se čudili pitajući me jesam li uspio iz pretpristupnih fondova izvući novac. Ne da ja nisam uspio, niti je uspio. Naša djelatnost nije predviđena za apliciranje u tim fondovima. Pokušavamo već tri godine i lani smo ministru Popijaču uputili zahtjev kako bi se napokon naša djelatnost uvrstila u natječaj kad se raspise – naglašava direktor laboratorija vrijednog 25 milijuna kuna.

U 2010. su uložili još milijun i pol u nove aparate za utvrđivanje teških metala u hrani, a dobili su i Rješenje Ministarstva zdravstva za analizu i superanalizu namirnica. Postali su i GAFTA (The Grain and Feed Trade Association), laboratorij za analizu žitarica, što omogućuje da poslovni partneri iz bilo koje strane zemlje mogu sve uzorke žitarica analizirati u Croatiakontroli. Postali su i akreditirani FOSFA (Federation of Oils, Seeds and Fats Associations), laboratorij za uljarice: – Ovakvog laboratorija nema od Izmira do Milana – ponosno će Delonga.

Koliko je bitno stalno ulagati i širiti svoju djelatnost, vrlo dobro znaju i u MarusLabu koji tijekom 2011. planira poboljšati postojeće mjerne sposobnosti, proširenje na umjeravanje drugih veličina, a kao potencijalni izvor prihoda vide i širenje na strano tržište koje je već uspješno aktivirano, pogotovo istočno. Prvi akreditirani laboratorij u Hrvatskoj za mjerila tlaka i temperature osnovan je kao neovisna jedinica tvrtke Marus ATM, a obavlja i umjeravanja na terenu te u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. Iako su u posve drugačijoj branši od Croatiakontrole, suočavaju se s vrlo sličnim problemima. Naime, voditeljica laboratorija Ana Bernardić govori da se nerijetko pojavljuju laboratoriji koji nemaju akreditaciju, adekvatnu opremu, obrazovano osoblje te unose neravnotežu u sektor.

• Najveći je problem nepovjerenje i nerazumijevanje industrije o cilju i svrsi umjeravanja koje se doživljava kao trošak i obveza, a ne kao vrijedna informacija kojom se može povećati kvaliteta i efikasnost, a time i dobit, te osigurati prepoznatljivost na tržištu – ističe Bernardić te upozorava da zbog pogrešne percepcije postoji velika mogućnost da će hrvatska industrija imati znatnih problema s konkurentnošću ulaskom u EU. Nerazumijevanje potrebe određenih analiza te nelojalne konkurencije nisu jedino što utječe na posao laboratorija. Tu je i trenutačna gospodarska situacija te pojava manjih konkurentnih laboratorija.

S tim se suočava Laboratorij IGH koji ima dugogodišnje iskustvo u ispitivanju građevnih materijala i umjeravanju opreme za ispitivanje. Znatno smanjenje investicija na području građevinarstva utjecalo je na smanjenje opsega posla i u laboratoriju. No restrukturirali su se te su unatoč svemu postali efikasniji i fleksibilniji. – S oko 600 ispitnih akreditiranih metoda naši laboratoriji čine gotovo 60 posto svih laboratorija u Hrvatskoj akreditiranih na području graditeljstva – ističe direktorica Ružica Rosković te dodaje da osvajaju inozemna tržišta i očekuju da će u kratkom roku znatno povećati tržišni udjel u Srednjoj i Jugostojnoj Europi uz zadržavanje vodeće uloge na domaćem tržištu.

Slične planove ima i mala obiteljska tvrtka Mirta-Kontrol koja provodi 150 vrsta ispitivanja iz područja tekstila, kože, obuće, osobne zaštite opreme i proizvoda popratne industrije. Planiraju ulaganja u opremu, edukaciju, nove metode ispitivanja te širenje domaćeg, ali i izlazak na inozemna tržišta: – Iako ne postoji ozbiljnija konkurencija ispitivanjima našeg laboratorija, hrvatsko je tržište neosporno ograničeno. Želimo li u budućnosti osigurati veći rast, trebamo svoje aktivnosti usmjeriti prema inozemstvu – govori direktor Marijan Povodnik.

Prilagodna i svakodnevna borba su imperativ jer, kao što kaže direktorica Labor Centra Tanja Bobetić-Vranić, tržište je složeno, potrebe su velike, a financijska sposobnost upitna: – U današnjim uvjetima nije lako opstati na tržištu. Konkurencija je velika, često nelojalna i ne radi na principu korektno tržišne utakmice – naglašava direktorica trenutačno jedinog privatnog akreditiranog medicinskog laboratorija u Hrvatskoj koji se bavi medicinsko-biokemijskom djelatnošću te mikrobiologijom.

Stalna ulaganja u razvoj razlog su zašto se Genos, prvi privatni forenzički DNK laboratorij, uspješno nosi s konkurencijom kako u zemlji tako i u inozemstvu. Tako su nedavno počeli provoditi dokazivanje očinstva i podrijetla pasa, a razvijaju i sustav provjere podrijetla mesa i mesnih prerađevina.

• Jedina šansa Hrvatske, pa i cijele Europe, jest gospodarstvo utemeljeno na znanju i inovacijama. Hrvatska cijenom rada ne može konkurirati ni svojim istočnim susjedima, a kamoli Dalekom istoku. Jednu donedavno vrlo sofisticiranu metodu kao što je sekvenciranje DNK danas je jeftinije naručiti u Koreji nego raditi u vlastitu laboratoriju, čak ako i imate svu potrebnu opremu – kaže osnivač laboratorija Gordan Lauc čiji laboratorij nudi i velik broj molekularnih analiza, od forenzičkih koje omogućavaju utvrđivanje identiteta ili očinstva do mnogo složenijih.

Inače, provjera očinstva analizom DNK u Hrvatskoj bila je dosta rijetka jer su državni laboratoriji držali cijenu od oko šest tisuća po analizi. – Mi smo istu tu analizu privatnim naručiteljima omogućili za nešto više od dvije tisuće kuna i tako brzo zauzeli dominantnu poziciju u tom tržišnom segmentu – govori Lauc čiji laboratorij provodi i brzu prenatalnu analizu Downova sindroma u suradnji sa Specijalnom bolnicom Podobnik u Zagrebu te rabi brze molekularne testove koji daju rezultat već za 48 sati.

I dok su u 2009. analize ugovorene s inozemnim naručiteljima činile 50 posto prihoda Genosa, u 2010. je došlo do pada, no, kao što kaže Lauc, pristigle narudžbe obećavaju da će 2011. biti vrlo dobra godina. I ostali laboratoriji moraju se tijekom 2011. uključiti u osvajanje i pronalaženje novih tržišnih niša ulazući u sofisticiranu opremu i stručne kadrove te izlazeći na strana tržišta jer je to jedini način da umjesto utrke za uzorcima na malom hrvatskom tržištu bijelim kutama uzorak dođe – sâm.