Home / Biznis i politika / Josipović spašavao oporbu od Kosoričine rekonstrukcije Vlade

Josipović spašavao oporbu od Kosoričine rekonstrukcije Vlade

Ova je godina tranzicijsko raskrižje: ili će okončanjem pristupnih pregovora Hrvatska započeti istinsku europsku i demokratsku tranziciju ili će se dogoditi neki eksces, kaos, koji će tranziciju odgoditi i produljiti.

U predviđanju političkog razvoja u ovoj, izbornoj godini dobro bi došla dvosmislena Pitija. Jer tko će u rat ići i vratiti se, a tko otići i u ratu poginuti, ovisi o tjednu ili, doslovce, o danu analize. Tako je još prije mjesec dana izgledalo da HDZ nema što tražiti na sljedećim izborima, da može samo završiti antikorupcijsku kampanju pri-tvaranjem vlastitih dužnosnika, eventualno dovršiti pristupne pregovore s EU, a zatim izgubiti izbore. Sretan ako ne bude oglašen zločinačkom organizacijom.

A onda se rekonstrukcijom Vlade prognoza stubokom promijenila. Kombinacijom novih ministara ili potpredsjednika (Milošević, Dalić, Božinović, Mesić) i preraspodjelom ili promocijom starih (Jandroković, Čobanković, Bačić) Vlada je preko noći dobila novu energiju i novu percepciju.

U vrh državne egzekutive prvi je put ušlo nekoliko ljudi koji nemaju naslijeđe komunističkog mentaliteta, ne muči ih onaj nikad riješeni ideološki dualitet zatvorenika i čuvara, koji nemaju ideološke kompleksne, ne boje se misliti i govoriti, raditi i grijesiti, koji su se poslovno dokazali i za koje je Vlada samo jedna stuba u karijeri. Uobičajena oporbenica negacionistička retorika u trenutku se pokazala arhaičnom i deplasiranom.

Budući da je rekonstrukcija Vlade očito samo dio projekta rekonstrukcije HDZ-a i kako Jadranka Kosor u tome ima očitu američku potporu, izborne prognoze u danu su se promijenile: ako Kosor uspije rekonstruirati stranku na istim načelima kao Vladu, ima ozbiljne izglede za izbornu pobjedu. Oporba je bila zatečena.

No tad joj je u pomoć priskočio predsjednik Josipović. Biranim riječima, predstavljajući se kao partner Vlade, a istupajući kao njezin supervizor, Predsjednik je u novogodišnjem intervjuu i novogodišnjoj čestitki dijagnosticirao moralno dno, izrelativizirao angažman Jadranke Kosor u antikorupcijskoj kampanji, prepustio pravosuđu da odluči je li HDZ zločinačka organizacija, najavio mogućnost prijevremenih izbora. Već sljedećih dana u medijima su obnovljeni pozivi na građanski neposluh, izvaninstitucionalnu borbu protiv državnih struktura, nešto već viđeno u protekle dvije godine u više navrata. Dakle, opet obrat.

Da Pitija danas mora prognozirati političku 2011., najmanje bi pogriješila kad bi rekla da će u rat otići svi, neki će se vratiti kao pobjednici, a neki se možda neće ni vratiti. Tko će se naći u kojoj grupi – doista je neizvjesno. Ova godina nije za Hrvatsku samo izborna godina ili gospodarski zahtjevna i teška godina. Ona je i svojevrsno tranzicijsko raskrižje – ili će okončanjem pristupnih pregovora Hrvatska napokon izaći iz postjugoslavenske postkomunističke košuljice i započeti svoju istinsku europsku i demokratsku tranziciju. S usput rekonstruiranim i moderniziranim strankama – i HDZ-om ali i SDP-om. Ili će se dogoditi neki eksces, kaos, destabilizacija u završnici koji će tu tranziciju odgoditi i produljiti.

Američka potpora stabilnosti pritom bi se još jednom mogla pokazati presudnom. SAD već nekoliko godina ulaže napore da vrati ili zadrži utjecaj u postkomunističkim državama u kojima su ojačale stare komunističke, u srcu uvijek proruske, upravljačke strukture. Zato valja pogledati kako se to radi u Bugarskoj koja je projektno uvijek prethodila Hrvatskoj. Ondje je sredinom devedesetih veleposlanik Montgomery vodio prvi regionalni projekt svrgavanja tzv. nacionalističkih vlasti uz potporu upravo tih starih, ali vitalnih komunističkih, upravljačkih struktura u liberalnoj opravici. Zatim je poslan u Hrvatsku.

Danas konzervativni premijer Bojko Borisov provodi obrnut proces. Radi u Bugarskoj isto ono što Jadranka Kosor radi u Hrvatskoj, samo malo brže jer nema stra- načkih otpora. Krenuo je 2009. godine s jakom antikorupcijskom kampanjom. A upravo u vrijeme dok je Kosor rekonstruirala Vladu Borisov je zatražio od predsjednika države da povuče 33 bugarskih veleposlanika koji su nekoć radili za komunističke obavještajne službe. Dakle gotovo cijeli diplomatski vrh. U nas mi se sličan potez, barem u ovoj izbornoj godini, ne čini realnim. Ali da će ovo biti godina suočavanja s različitim oblicima prošlosti – i one bliže i one dalje – i da će o tome ovisiti i izborni rezultati, gotovo je izvjesno. Čak i bez Pitije.