Labuđi pjev brodogradnje

Nije neka senzacija, ali čovjeka veseli. Državni zavod za statistiku izvijestio je da je hrvatski izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine bio 8,1 milijardu eura, što je u usporedbi s istim razdobljem 2009. povećanje od 17,8 posto. Nešto manje veselja izaziva podatak da je rekorder po rastu izvoza za to vrijeme bila brodogradnja koja je svoj izvoz povećala za 71 posto na 1,1 milijardu eura. Za usporedbu, vrijednost izvoza brodogradnje jednaka je zbroju vrijednosti izvoza hrane, pića, duhana, tekstila i odjeće. Budući da brodogradnja već mjesecima ne može ugovarati nove poslove zbog nedostatka jamstava, lanjski izvozni rezultat mogao bi biti njezin labudi pjev – osim ako državni tajnik Ruder Friganović uskoro ne uvjeri Bruxelles da popusti u svojem stajalištu barem prema Brodosplitu, kojemu moratorij na ugovaranje novih poslova priječi gradnju osam novih brodova.

Finci bi se ozbiljno trebali zabrinuti za sudbinu svoje zemlje s obzirom na to koliko se finsko gospodarsko čudo počelo navoditi kao primjer za kojim bi se trebala povesti Hrvatska. U posljednje vrijeme nije bilo skupa na kojemu se Finska nije isticala kao pozitivan primjer kojemu Hrvatska treba težiti. Prije Finske uzor svih uzora za Hrvatsku bila je Irsko. Pa smo vidjeli što joj se dogodilo!

Ma, tko je ta Olgica Spevec, pitaju se Šibenčani i još se čude kako njezino mišljenje može biti iznad interesa TLM-a, Šibenika i Hrvatske! A Olgica Spevec, čiji autoritet ne priznaju, stala im je na žulj prošlog tjedna nakon što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja priopćila da smatra kako prijedlog ugovora o prodaji električne energije koji HEP namjerava sklopiti sa šibenkim TLM-om odstupa od uobičajenih te da bi prodaja struje TLM-u prema tome modelu mogla biti nedopuštena državna potpora koja nije utemeljena na Zakonu o državnim potporama. Zbog toga su TLM-ovi sindikati zaprijetili izlaskom na ulice i pozvali Vladu da donese novu odluku koja će poništiti odluku Agencije. Dogovaranje između HEP-a i TLM-a o prihvatljivu ugovoru još traje, ali u Vladi se nije našao nitko tko bi Šibenčanima objasnio tko je ta Olgica Spevec i zašto je njezino mišljenje važno.

Koliko hrvatskim mirovinskim fondovima vrijedi Ina? Je li to 30, 300 ili još više kuna po dionicu više nego što je u javnoj ponudi za nju objavio Mol? Prošlu je godinu njezina dionica okončala na 3.100 kuna, 300 više nego što je u javnoj ponudi za nju ponudio Mol, a u prvi je radni dan ove godine ta dionica zakoračila s cijenom od 3.200 kuna. Predsjednik Uprave AZ fonda Dinko Novoselac prošlog je tjedna ponovio da je jedini motiv zbog kojeg OMF-ovi kupuju Ininu dionicu po cijeni višoj od one koju je ponudio Mol njihova procjena da je riječ o dobrom ulaganju. U međuvremenu se, međutim, u kupnju Ininih dionica upleo i netko treći, nepoznat kupac s tvrtkom registriranom na Bermudi koji se nadigrava s mirovinskih fondovima. Pojavila se sumnja da taj nepoznati kupac radi u Molovu interesu, što istražuje Hanfa.

Iako su izgledi da će ova godina biti bolja od prošle na prilično klimavim osnovama, trgovci hrvatskih gradova u novogodišnjoj su noći bili krcati ljudima koji su u prstavu vatrometu, šampanjcu i šarenim konfetima pokušali pronaći optimizam izgubljen u protekle tri krizne godine. Nešto malo nade da će 2011. donijeti gospodarski oporavak donijelo je samo slavlje u Dubrovniku, kamo je novu godinu došlo dočekati otprilike četiri tisuće gostiju, dvadesetak posto više nego godinu prije. Ako se po jutru dan poznae, turizam će i ove godine biti slamka spasa za koju će se Hrvatska hvatati. Sretan vam i optimistična nova godina!

Tri i pol godine trebale su Josipu Galincu da uveđe kakav-takav red u Industrogradnju i pripremi je za temeljito restrukturiranje. No kao što je iznenadio kad je, nakon što ju je vlasnički preuzeo, podmetnuo svoja leđa i preuzeo ulogu predsjednika Uprave, tako je iznenadio i sada, odlučivši se ‘povući’ u Nadzorni odbor. U međuvremenu je Galinec staru Industrogradnju, nekadašnjega građevinskog diva, temeljito rascepkao u mnogo malih tvrtki na temelju kojih sada može početi graditi novoga developerskoga giganta. U dućih godinu i pol planira restrukturirati tvrtku u tri segmenta: unapređenje građevinske djelatnosti, razvoj kapitalnih projekata i upravljanje nekretninskim fondom.