Menadžeri za

Čak pedesetak velikih kompanija u posljednjih je godinu dana smijenilo čelne operativce. Za dokazivanje novih menadžera 2011. bit će prva prava, kompletna godina. U vrijeme u kojem recesija još ne posustaje, uspjet će samo oni koji svojim vlasnicima osiguraju rast prihoda.

Jedni su se već naviknuli na ulogu predsjednika, drugi se još osjećaju neobično na kompanijskom prijestolju, dok se treći, s prvim danima u godini, tek uspinju na njega. Svima im je zajedničko da u 2011. ulaze kao relativno novopečeni predsjednici uprava i da će ovo biti prva poslovna godina kojoj će oni krojiti sudbinu. O kvaliteti toga tkanja ovisit će i njihov vijek trajanja za kormilom.

Okruženje je sve samo ne optimistično pa se od novih prvih ljudi kompanija sada očekuje vještine ravne Supermanovima. Dolaskom krize vlasnici su tražili vješto baratanje škarama za troškove, pa potom paralelno i nekakve razvojne iskorake, no sada se, nakon dvije godine bezizlazne krize, traže isključivo aktivnosti i potezi koji će potaknuti rast jer si više nitko ne može dopustiti daljnji pad, a većina kompanija srezala je koliko se moglo.

Nelikvidnost prijeti produbljivanjem, i to je vječni problem s kojim se domaći poduzetnici očito moraju naučiti nositi, dok ekonomisti najvećom opasnošću u 2011. smatraju nedostatak investicija koje bi mogle povući cjelokupno gospodarstvo. Iz istog razloga i kompanije traže ljude sposobne pronaći, dobro procijeniti i uspješno realizirati ulaganja uza što manje rizike i što veće povrate. Tko u tome uspije, imat će najviše izgleda za opstanak.

Najzvučniji prošlogodišnji transferi na vrhu kompanija dogodili su se upravo potkraj 2010. Jedan od najambicioznijih novih direktora s vjerojatno najtežim zadatkom jest Zlatko Rogožar, novi čelnik HŽ Holdinga koji je prve korake u velikom projektu modernizacije i restrukturiranja tromog i nekonkurentnog HŽ-a povukao u posljednjim danima prošle godine promijenivši cijelu garnituru izvršnih direktora. Rogožar sve karte baca upravo na velik investicijski ciklus, uz paralelno osiguravanje likvidnosti, štednju na svim razinama, privatizaciju ovisnih društava i iznalaženje drugih izvora prihoda. Ukratko, najavljuje posve mašnju promjenu u upravljanju problematičnim državnim poduzećem.

Čelne ljude kompanija u Hrvatskoj čeka teška borba s konkurencijom za udjele na tržištu. Tržište u većini segmenata neće rasti ili će rast biti minimalan, što znači da treba biti znatno bolji od drugih da bi se ostvario rezultat uspješniji od prošle godine ili treba iznaći i realizirati inovativne koncepte koje drugi još nisu primijenili. Rezanje i kontrola troškova uvijek su dio zadataka i odgovornosti top menadžera, ali u ovoj godini to više neće biti glavni način postizanja ili očuvanja poslovnih rezultata – tko je znao i mogao, znatnija rezanja troškova proveo je tijekom posljednjih dviju godina. Sada se očekuju aktivnosti koje će donijeti rast prihoda, a ne smije se zaboraviti da i za to treba uložiti – u ljude, razvoj proizvoda, marketing, prodaju itd. Na tržištu će pobijediti onaj tko sve te aspekte poslovanja uspješno posloži.

Većina od 53 promjena na vrhu koje smo detektirali u prošloj godini, mahom u velikim kompanijama, dogodila se zbog nužnog zaokreta u vođenju poslovanja u recesiji. U državnim tvrtkama, kao i uvijek, kadrovsku politiku kroji i politika pa su tako nove direktore dobili i Petrokemija, Croatia osiguranje, 3. maj brodogradilište, Autocesta Rijeka-Zagreb i Croatia Airlines. U aviokompaniji, koja je zaglibila u gubitke i dugove, dugogodišnjeg šefa Ivana Mišetića naslijedio je Srečko Šimunović koji očekuje da će se u ovoj godini nastaviti proces dugotrajnog oporavka te industrije. – S obzirom na to da se europsko gospodarstvo i avio-tržište sporije oporavljaju, vjerujem da će sljedeća godina biti veoma zahtjevna i izazovna za nas, kao i za mnoge europske avio-prijepoživnike. U planu je daljnje razvijanje modela mrežnog prijevoznika, nove usluge i mogućnosti putovanja te dodatna racionalizacija i provođenje plana saniranja dugova – kaže Šimunović.

Zbog odlaska u mirovinu kapetana Ante Jerkovića, Atlantska plovidba dobila je od 1. siječnja 2011. novog predsjednika Uprave, 39-godišnjega kapetana duge plovidbe i inženjera pomorskog prometa Peru Kulaša koji bi trebao nastaviti stopama prethodnika, ali dajući novu snagu i zamah dubrovačkom brodaru. – Uz nastojanje smanjenja troškova (koliko je racionalno moguće) i štednju, uvijek su prisutne potreba i želja za širenjem i investiranjem. I u lošim tržišnim situacijama katkad se pojave povoljne prilike za ulaganje i širenje poslovanja. Stalnom obnovom i pomlađivanjem flote dodatno jačamo svoju konkurentnu poziciju na svjetskom tržištu i posljedično smanjujemo troškove održavanja brodova – kaže Kulaš.

Iako će ekonomski uzlet Kine i ostalih dalekoistočnih zemalja ponovno dovesti do povećane potražnje za sirovinama, posebno za željeznom rudom i ugljenom, unatoč tome, kaže Kulaš, potražnja se neće moći nositi s predviđenom ekspanzijom svjetske flote što će se negativno odraziti na višine vozarina u 2011. i 2012. godini. Dugoročno, Kulaš je optimist, a među vještinama koje u današnje vrijeme menadžer mora imati ističe strpljivost, kontinuitet poslovanja i pouzdanost partnerstva.

Jedna od rijetkih tvrtki čije su poslovanje u 2010. obilježile investicije bila je Lura Grupa. Njezin vlasnik Luka Rajić u godinu dana uspio je gotovo privesti kraju gradnju farmaceutske tvornice uloživši u to 150 milijuna kuna i kupiti srpske farmaceutske tvrtke Ni Medic i In Med. Osim u farmaceutski biznis, Rajić je investirao u logistički biznis oko 200 milijuna kuna, planira investicije u voćarstvo itd. Glavni čovjek za realizaciju i koordinaciju svih tih ideja jest Marinko Jagić koji je od kraja rujna na čelu Lura Grupe. Bivši ‘kralj mlijeka’ poznan je kao zahtjevan vlasnik pa će Jagić, koji je došao s mjesta direktora Financija za Jugostočnu Europu u Astra Zeneci, imati pune ruke posla. Najavljuje završetak početnih investicija, njihovo stavljanje u pogon i daljnje širenje poslovanja u Hrvatskoj i regiji, a vlasnik iza ‘ostvarivanja sinergije među članicama i dodavanja vrijednosti investicijama’ očekuje vrlo konkretne rezultate.

Zanimljivo će biti i u Diokiju, čiji je vlasnik Robert Jezić potkraj godine završio u pritvoru zbog sumnji da je na njegov račun HEP oštećen za gotovo šest milijuna kuna. Jezić u jednomjesečni pritvor nije otišao s čela Uprave Diokija, već iz NO-a jer je za predsjednika Uprave u kolovozu imenovan Vatroslav Sablić iz Siemensa. Iako je Jezić operativno vođenje prepustio mladim menadžerima, stari problemi, poput naraslih dugova prema dobavljačima i nelikvidnosti, ostali su, a pridružili su im se i ovi novi, pravosudni. Probleme s vjerovnicima na sve će načine u 2011. morati rješavati i Matija Martić koji se pak iz NO-a Optima Telekoma u srpnju spustio u Upravu i preuzeo uzde najvećega i najzaduženijega alternativnog telekomunikacijskog operatora. Najveći izazov bit će mu pronalaženje strateškog partnera bez kojeg će Optima teško osigurati rast. – Imamo potporu za plan koji uključuje nova ulaganja u infrastrukturu – kaže Martić.

Zaključak koji se može izvući na osnovi pojedinačnih slučajeva jest da menadžeri za ‘krizno vrijeme’ moraju biti mnogo bolji, konkretniji i odlučniji nego u vrijeme ekonomskog rasta. – Za razliku od 2009. i velikim dijelom od 2010., koje su bile posvećene gotovo isključivo rezanju troškova i preživljavanju, 2011. bi se svakako trebala fokusirati na iznalaženje novih načina ostvarivanja prihoda: kroz pronalaženje novih tržišta ili tržišnih niša, poboljšanje usluge, a time i otimanja dijela tržišta konkurenciji ili razvoju novih proizvoda ili usluga (naravno, uz male ili nikakve troškove). Traže se menadžeri s vizijom i konkretnim planovima kako te vizije ostvariti. Teško će proći kandidat s općenitim pričama i lakim obećanjima. Traže se zaista realni, konkretni, mjerljivi planovi i rezultati – kaže Sanja Brkić-Fakleš, menadžerica za Hrvatsku u međunarodnoj kompaniji za pronalazak menadžerskih kadrova Pedersen&Partners.

U Marsu Hrvatska, neovisno o pozitivnim pomaćima u posljednjem kvartalu 2010. i najavama rasta BDP-a, vjeruju da će 2011. biti godina oporavka, ali još ne onakvog kakav bi svi željeli, te da će poslovanje biti turbulentno i složeno. – Uz dobru organizaciju i optimiziranje troškova poslovanja očekujemo rast prihoda i tržišnih udjela. Od nas se prije svega očekuje ostvarivanje planova i daljnji rast udjela na hrvatskom tržištu u svim segmentima – kaže Aleš Završnik, novi direktor tvrtke Mars, svjetskog lidera u hrani i njezinih kućnih ljubimaca, čokoladi, brendiranoj riži i umacima, za Hrvatsku i BiH.

Jedna od vještina koja se sve više traži jest iskustvo barem u regiji, ali i šire, jer je svima širenje na nova tržišta jedan od ciljeva, pa je regija najčešće prvi logični korak. – Menadžeri novoga doba trebaju biti karizmatični vizionari, moraju znati komunicirati eksterno s medijima, klijentima i interesnim skupinama, a interno sa zaposlenicima i menadžerskim timom te biti dostupni. Ne smiju biti nedodirljivi, a promjene poput smanjenja plaća trebala bi se odnositi i na njih kako bi pokazali da su zaista dio tima – kaže Brkić-Fakleš.

U odnosu na razdoblje rasta, sada se eventualne pogreške manje toleriraju – donese li menadžment pogrešnu poslovnu odluku, posljedice po kompaniju mogu biti katastrofalne. – Zbog toga idealan menadžer treba objediniti i naizgled teško spojive karakteristike – sposobnost strateškog planiranja, ali i operativne realizacije planiranog, odvajnost u donošenju odluka i iskorak u novo, ali i opreznost i dobru procjenu rizika, te, naravno, sposobnost upravljanja ljudima i motiviranja suradnika. U svakom slučaju, cijenit će se fleksibilnost, inovativnost, razmišljanje izvan uobičajenih okvira – kaže Anđal. Pitanje je samo koji će vlasnici uspjeti pronaći i prepoznati menadžere s takvim osobinama i koliko će njih moći izdržati pritisak koji nameće globalna ekonomska neizvjesnost i konkretni problemi kompanije za čije su kormilo sjeli. Nadoveže li se na to nestrpljenje vlasnika i svih drugih stakeholdera u brzini postizanja očekivanih rezultata, smjene na vrhu mogle bi (p)ostati stalna navika.