Špinat (iz obitelji Chenopodioidae) zimsko je povrće poznato po visokom sadržaju željeza (2,9 mg na 100 g), a od njega se mogu pripremiti mnoga ukusna jela. Da bi se izbjegao gubitak dragocjenih mikronutrijenata pri kuhanju, špinat je dobro konzumirati sirov, pripremljen kao salatu ili pak kratko kuhan u malo kipuće vode.
Kad je riječ o njegovu podrijetlu, postoje različita tumačenja, no najvjerojatnija je hipoteza da potječe iz Perzije, gdje se uzgajao 2000 godina pr. Kr., a potom se proširio na Kinu i Europu.
Bez obzira na visoku količinu željeza koje špinat sadrži treba reći da je gotovo 95 posto tog željeza nutritivno neiskoristivo zbog prisutnosti oksalne kiseline. Tako ispada da bi umjesto 100 g mesa trebalo pojesti više od jednog kilograma špinata da bi se organizmu osigurala ista količina željeza. No uz željezo, špinat sadrži druge vrijedne sastojke: odličan je izvor vitamina C, karotenoida, folne kiseline, klorofila i luteina koji imaju antioksidativna svojstva pa je tako izvrsna namirnica koja pridonosi zdravlju očiju, smanjuje rizik od ateroskleroze te djeluje zaštitno u odnosu na koronarne bolesti. Uz to odlična je namirnica ako želite sačuvati zavidnu liniju jer na 100 g sadrži samo 31 kilokaloriju.
