Nenad Bakić: NE BI ME IZNENADIO PORAST CROBEXA I VIŠE OD 50 POSTO U 2011.

Nenad Bakić, autor Eclectice, jednog od najčitanijih blogova u kojem obrađuje relevantne i aktualne ekonomske teme, i jedan od boljih prognozera performansi hrvatskih dionica, za Lider je iznio neka svoja stajališta o kretanjima na domaćem tržištu kapitala.

Iako malo hrvatskih tvrtki posluje izvanredno, cijene mnogih dionica znatno podcijenjuju fundamente tvrtki. Tržište se jednostavno slomilo tako da je nastala međusobno osnažujuća spirala nelikvidnosti i pada cijena. Znači, cijene su bile funkcija likvidnosti, a ne fundamenta, i to se kad-tad moralo promijeniti.

Mnoge dionice nisu podcijenjene, a to su često one koje dulje intenzivno kupuju obvezni mirovinski fondovi. Njihova cijena većinom je funkcija kupnje OMF-ova, a ne fundamenta. S druge strane, moj fokus već dulje na proizvodnim tvrtkama izvozne orijentacije kao što su AD Plastik, Petrokemija, Končar, Viro, Dom Holding, kod kojega je izvozni proizvod turizam, a vidim da je među investicijskim kućama ‘izvozna orijentiranost’ upravo postala mantra. Iako su cijene nekima od njih intenzivno porasle, vidim i daljnji potencijal za rast.

Uvjerem sam da će se likvidnost znatno povećati, pri čemu novac od prodaje Ininih dionica, iako sâm po sebi važan, možemo shvatiti samo kao okidač. Likvidnost će prouzročiti rast cijena, što već vidimo, i tako nastaje pozitivna spirala likvidnosti i rasta cijena. Dakle, suprotni proces od dominantnog u 2009. i 2010. Očekujem da će i banke početi reklamirati svoje investicijske fondove. Ne bi me iznenadio porast Crobexa i više od 50 posto u 2011.

Ina svakako oživljuje hrvatsko tržište, ali to je tek početak kaskadnog efekta povećane likvidnosti. Nažalost, moguće je da mirovinci iz toga neće izvući pouku. Upravitelji mirovinskih fondova mogli bi biti paralizirani znanim paradigama biheviorističkih financija, primjerice, paradigmom žaljenja kombinirane s kognitivnom disonancijom. Naime, žaleći što nisu kupili dovoljno jeftinih hrvatskih dionica kad su mogli, a znatno su podinvestirani u hrvatske dionice, pokušavaju da konzistentnost nađu i nevoljnim kupovanjem po tim cijenama. K tomu će zbog kognitivne disonance to pokušati opravdati navodnom pretjeranom cijenom hrvatskih dionica ili nedostatkom likvidnosti. Prvi test za to bit će iduća javna ponuda za neku od tvrtki koju OMF-ovi imaju u svojim portfeljima ili su na neki način strateške, a toga će biti ima li se umu slijed javnih ponuda u posljednjih godinu dana.

Razvoj nebankarskog sektora, pa tako i fondovske industrije, i smatra da će kao i do sada implicirani prinosi uvjetovati preferencije ulagača. Struktura imovine u novčanim fondovima tog društva (Agram Cash i Agram Eurocash) izrazito je konzervativna. Važno je napomenuti da od osnutka nisu imali nijedan negativan dan, po čemu se razlikuju od drugih novčanih fondova. Osim najvećim prinosom među mješovitim fondovima kojima je ukupna imovina potkraj studenoga bila 1,9 milijardi kuna, Allianz Portfolio izdvaja se manjim rizikom od ostalih usporedivih fondova. Forma mješovitog fonda menadžeru osigurava najveću slobodu da pravodobnim reakcijama odluči je li pravo vrijeme za dodavanje rizika u portfelj ili za odlazak u konzervativnije investicije.

Ako je procjena ispravna, klijenti mogu profitirati u dobrim godinama, a u lošima sačuvati svoj kapital – objašnjava Mario Starošelčić, predsjednik Uprave Allianz Investa. U budućnosti planiraju i dalje ulagati ponajprije na hrvatsko tržište i razvijena europska izbjegavajući netransparentna tržišta i kompanije zatvorene prema investitorima. I dok se na globalnom tržištu ne očekuju veće promjene dok je god novac jeftin, a kamate niske, ostaje pitanje što će se događati s likvidnosti domaćeg terena. Iako je Ina lagano uznemirila hrvatsko tržište kapitala, većina stručnjaka govori da je riječ samo o malom katalizatoru pozitivnih promjena: – Unatoč efektu Ine, pa i promotivnim najavama nekih naših analitičara o oporavku naše burze, likvidnost je vrlo mala i mnogo ispod likvidnosti burzi drugih zemalja s tranzicijskim našim poput onoga naše zemlje, a koje su u EU – misli Šestanović. S njim se slaže i Jelovšek koji kaže da je Inina dionica utjecala na kratkoročnu euforiju, što jest razlog za buđenje tržišta, ali kaže da za realni rast tržišta to nije dovoljno.