Pretplatite se, uštedite i iskoristite pogodnosti

Zyngin šef glavni je negativac internetskoga korporativnog svijeta. Na ovisnosti milijuna ljudi o uzgajanju virtualnog kupusa i mrkve u društvenoj igrici na Facebookovoj platformi ‘FarmVille’ Mark Pincus u kratkom je roku zaradio milijune. Procjenjuje se da je Zynga u 2010. inkasirala 450 milijuna dolara, a prema ukupnoj je procijenjenoj vrijednosti od 5,5 milijardi dolara pretekla diva videoigara Electronic Arts.

Povukao sam sve zamislive strašne poteze samo da prihode ostvarim odmah, bezbrižno priznaje Mark Pincus još malo iskosivši šiltericu time samo potcrtao svoju opuštenost, a čime je preko noći razbjesnio mase i postao utjelovljenje pohlepe u Gordon Gekko stilu i glavnim negativcem internetskoga korporativnog svijeta koji ne preže ni pred kakvim prljavim metodama. Njegovoj kompaniji Zynga, kojoj je ime nadjelovao prema imenu svoga umrloga kućnog ljubimca, može se zahvaliti ovisnost milijuna ljudi za uzgajanjem virtualnog kupusa i mrkve u društvenoj igrici na Facebookovoj platformi ‘FarmVille’. Problem je što su sumanutom rastu popularnosti igre potpomogle neke sumnjive metode, poput varanja igrača podvaljivanjem spyware-programa i lažnih marketinških oglasa. Tako je navukao ljude da plaćaju deset dolara na mjesec za poruke upakirane u IQ testove, ili na kupnju ‘besplatnih’ edukativnih CD-ova, za što su mu oglašivači iz sjene uplaćivali ukupno trećinu Zynginih prihoda.

Makijavelistička mu načela nisu osigurala previše fanova, a zbog njih će odgovarati na sudu jer su bijesni korisnici protiv njega podignuli tužbe. Međutim, četdesetčetverogodišnji Pincus može se pohvaliti da je od osnivanja Zyngne u 2007. postignuo nešto iznimno rijetko među internetskim start-up tvrtkama: zaradio je hrpu novca. Prema procjenama Zynga je u 2010.godini inkasirala 450 milijuna dolara, o čemu kompanije poput Twittera mogu samo sanjati, dok je prema ukupnoj procijenjenoj vrijednosti od 5,5 milijardi dolara pretekla diva videoigara Electronic Arts.

Ljetos su u tvrtku uloženi milijuni dolara venture kapitala, što uključuje više od sto milijuna dolara samo od Googlea. Inače tehnološki u potpunosti nezahtjevne igre poput FarmVillea, Mafia Warsa, Zynga Pokera i Café Worlda igra 215 milijuna korisnika na mjesec, što za Pincusa nije nimalo nevažan podatak. Naime, Zynga svoje prihode ostvaruje doslovce prodajući maglu korisnicima koji za pravi novac kupuju virtualne vrtnje patuljke, lopate, pića za poker suigrača i druga čudesna, što je recept kojim se preskače velika briga o prihodima od oglašavanja. Više korisnika, automatski više prihoda. Pincus je uvjeren da će njegov virtualni okoliš upravo zbog toga biti budući standard za internetsko poslovanje, a Zynga istoznačnica za online igranje. Uz to, bez obzira na to što je dosad zaradio dosta novca na svojim tvrtkama, nikad nije stvorio blockbuster kompaniju, a upravo to planira ispraviti sa Zyngom. Iako nije potvrđeno šuška se na sve strane da intenzivno radi na pripremanju tvrtke za izlazak na burzu.

Ako ga karma ne uništi na ionako prevrtljivu tržištu, možda i uspije u svojim ambicijama. Naime, u vrijeme kad je čak i Googleova politika ‘Don’t be evil’ pod povećalom javnosti, pohlepa nije popularna osobina. Pincus se s time ne zamara, pa otvoreno kaže da ga zanima profit, da ne bira načine da do njega dođe, a da predmet Poslovna etika koji je slušao na Harvardu smatra ‘sranjem koje je služilo samo tomu da studenti čuju kako postoji termin poslovna etika i da ga nekoliko puta ponove’.

Od početka karijere Pincus je na glasu po beskrajnoj lajavosti, a to da ne zna držati jezik za zubima prema vlastitu ga je priznanju dosad stajalo i pozicije i poslova. Naime, prije nego što je otišao u poduzetnike, šest je godina radio u financijskom sektoru. Nakon što je diplomirao ekonomiju na Sveučilištu Wharton radio je dvije godine kao financijski analitičar u tvrtki Lazard Freres&Co. Zatim je dvije godine živio i radio u Hong Kongu, da bi se vratio u SAD i ‘skupio’ MBA s Harvarda. Nakon kratkog angažmana u telekomunikacijskom sektoru postao je potpredsjednikom u Columbia Capital fondu zadužen za investicije u nove medije i softver start-upove. Ništa nije potrajalo.

Kad bih mislio da su ljudi glupi potrudio bih se dati im to do znanja. Ljudi su me ili voljeli ili mrzili. Kad bolje razmislim, sam sam sebe natjerao da postanem poduzetnik, jer sam si svojim ponašanjem zatvarao sva vrata redom – prisjetio se u jednom intervjuu. Gdje se jedna vrata zatvore, druga se otvore. Svoj prvi start-up ‘FreeLoader’, koji je automatski spremao podatke s neta na hard diskove korisnika, lansirao je 1995. godine s kreditom od 250 tisuća dolara da bi ga sedam mjeseci poslije prodao za 38 milijuna dolara. Slijedile su druge tvrtke. Slijedio je načelo osnijeg prodaj, osnijeg prodaj sve do 2003., kad je povjerovao da je našao zlatnu žilu, društvenu mrežu ispred svog vremena – Tribe Net. Projekt nije uzletio kao što je planirano ali je Pincus naučio sve što treba znati da Zygna pretvori u ono što je danas. Sve je počelo s eksplozijom zvanom Facebook, kad je 2007. odjeknula vijest da će popularna društvena mreža otvoriti platformu za developere aplikacija i igara.

Društvene su mreže poput koktel zabave. Ljudi se okupe na jednome mjestu i zatim ne znaju što bi sa sobom. Mi smo im dali nešto da rade, stvorili inte…

Zynga je nekoliko međunarodnih neprofitnih humanitarnih organizacija darovala više milijuna dolara. Međutim, čak i kad Pincus pokuša učiniti nešto plemenito, nitko ne vjeruje u njegove dobre namjere. U ožujku je odjeknula vijest da je Zyngina dobrotvorna akcija organizirana za pomoć Haitiju paravan preko kojega čak pola uplaćenog novca u humanitarne svrhe odlazi na druge bankovne račune. Naime, (samo) pedeset posto od prodaje Zyngina virtualnog kukuruza bilo je namijenjeno Haitiju, pa se Pincusu spočitava da u vezi s time nije bio iskren i da je obmanuo igrače humanitarnog srca.

Dali smo ljudima dodatni razlog da kupuju ono što su htjeli. Ne vidim u čemu je problem. Koja je razlika u tome da mi dajemo pedeset posto od prodaje virtualnih dobara, od Appleovih deset posto od prodaje iPodova? Zar bismo im trebali sve još jednom objasniti na portugalskom? – uzrjano se tada branio Pincus. Kako god bilo, šteta je učinjena.

Pincus je bio osobno uključen u razvoj igara i smatra se odgovornim za odabir žanrova. Ako mu se igra ne bi svjedjela, izbrisao bi ju bez mnogo razmišljanja i bez obzira na osjećaje svojih kolega. Jednu je igru tako skršio nakon što je u nju prethodno uložio dva milijuna dolara. Neki ljudi dali su otkaze, ali život je išao dalje.

I dok je simbioza s Facebookom itekako koristila Zyngi, Pincus je na oprezu jer Mark Zuckerberg može svakog trenutka odlučiti naplaćivati porez vanjskim developerima. Uz to teško je ostati dominantan u poslu u kojem svaki programer s dobrom idejom može stvoriti hit. Pincus mora dobro poznavati što radi želi li se obraniti od konkurencije koja njime inspirirana ulazi u arenu. Jedna od strategija je tuženje svakog i svega za što nanjuši da nalikuje na Zyngin proizvod. Reid Hoffman, član Zyngina Upravnog odbora i suosnivač društvene mreže LinkedIn, objašnjava da se većina tužbi bavi ozbiljnim pitanjima od kopiranja, poput hakiiranja u Zyngin kompjutorski sustav ne bi li se ukrali kodovi i plaćanja zapošlenika te odale tajne o budućim projektima.

Paradoksno, brojni konkurenti tuže Zyngu upravo za plagiranje. SlashKey je prije FarmVilla imao Farm Town, Playfish je prije Cafe Worlda imao Restaurant City. Pincus tužbe glatko odbacuje i umjesto na konkurenciju koncentrira se na vlastiti razvoj. Prije malo više od mjesec dana, nakon što je od kolovoza 2009. godine bio najpopularnija aplikacija na Facebooku po broju mjesečnih korisnika, FarmVille je pao na drugo mjesto. Preteklga ga je mala aplikacija ‘Phrases’ koja omogućava korisnicima da generiraju fraze i grafike za svoje profile. Među dnevnim korisnicima FarmVille je i dalje na vrhu sa 16 milijuna korisnika na dan, gotovo dvostruko više od druge najveće aplikacije Windows Live Messenger. Međutim, popularnost virtualnih farmi lagano pada, a Pincus stvari ne želi prepustiti slučaju. Ponoviti FarmVille nije lako.

Nova igrica ‘FrontierVille’ rano je pokazivala znakove uspješnosti, ali vrlo se brzo ohladila. Dio krivnje za to snosi Facebook jer je zatvorio pristup velikim viralnim izvorima novih korisnika. Zlatna su groznica i dani lako zarađenog novca prošlost. To znači da će ostalima biti mnogo teže, a Zynga ima prednost velike zajednice korisnika svih svojih igara koje se onda međusobno reklamiraju. Međutim, rast će prije biti organski nego eksplozivan, na kakav je Pincus navuknuo. Zato se okreće međunarodnom tržištu. ‘CityVille’ posljednja je Zyngina igrica i prva lansirana internacionalno na pet različitih jezika. Daljnje investiranje u lokaliziranje igara bit će nužno. Kad je riječ o igrama, Pincusa više zanima mehanika društvenih mreža nego sam dizajn proizvoda. Usredotočuje se na činitelje zbog kojih korisnici polude za igrom i ruše se serveri. Primjer je trend u igrici ‘FrontierVille’ u sklopu koje je među korisnicima sklopljeno čak 650 tisuća virtualnih istospolnih brakova.

Pincus ne živi u istospolnu braku unatoč suprotnim sugestijama brojnih komentara na internetu zbog njegove frizure, naglašeno uglađenih manira ili činjenice da živi u San Franciscu. Njegova supruga Ali osnivačica je uspješne internetske stranice za prodaju dizajnerskih predmeta za interijere One Kings Lane. Njihov ‘skromni’ dom u skladu s Pincusovim frajersko-razmetljivim pristupom uređen je poput kićenoga hotela s marokanskim ukrasima, dramatično obojenim zidovima na crno-bijele pruge i velikim lusterima. Da su Scorseseovi mafiši iz zlatnog doba kockarnica u Las Vegasu žarili i palili u nultim godinama, zacijelo bi živjeli u Pincusovu stanu. Inače, mafiška psihologija jedna je od omiljenih Pincusovih tema. Čak je u jednom grandioznom trenutku svoju igricu ‘Mafia Wars’, dizajniranu za izvlačenje novca od malih korisnika, proglasio Facebookovom inačicom ‘Obitelji Soprano’. U drugom grandioznom trenutku iskreno se začudio što mu još nitko od sugovornika nije zahvalio na njegovu doprinosu čovječanstvu.