Ljupka Gojić s kupcima svoje linije Jolie Petite zbližava se na Facebooku.
Prisutnost na društvenim mrežama postaje dio poduzetničke kulture, a uz malo truda i inventivnosti može donijeti i zaradu. Davor Runje, suosnivač tvrtke Drap koja se bavi promocijom na društvenim medijima, kaže da je prisutnost na društvenim mrežama i u Hrvatskoj postala dijelom poduzetničke kulture: – Javljuju nam se tvrtke svih profila. Građevinske tvrtke, cementare… svi su na društvenim mrežama. Najviše ima prehrambenih i tehnoloških tvrtki koje su prve prepoznale marketinški potencijal – kaže Runje čija tvrtka stoji iza Kraševe aplikacije na Facebooku Životinjsko carstvo. Prodaja malih čokoladica je prije svega na osnovi te kampanje porasla 30 posto, uglavnom zahvaljujući fanovima koji su razmjenjivali sličice.
Naravno, mnogi još nisu prepoznali taj trend: – Male i srednje tvrtke zasad nisu dovoljno prisutne jer ne znaju kako pristupiti marketingu na društvenim mrežama. Većina ih misli da se to može raditi svega pola sata na dan pa ne produciraju dovoljno sadržaja. Nakon što ih obeshrabri nezainteresiranost fanova na Facebooku i tvitera na Twitteru prestanu sa svakom aktivnošću – upozorava Ivan Brezak Brkan, urednik Netokracije i direktor agencije za internetski marketing Acumen Connect. Nedostatak velikih marketinških budžeta ne smije spriječiti male tvrtke da se intenzivnije uključe u igru. – Facebook i njegovi korisnici ne poznaju razliku između malih i velikih tvrtki. Mali trebaju biti prisutni sa svojim proizvodima na Facebooku i Twitteru pa čak i na YouTubeu. Svi ti alati pomažu u izgradnji brenda, porastu prodaje i cjenokupnoj marketinškoj aktivnosti. Budžeti za takve kampanje realno su ostvarivi i za manje tvrtke te se one ne bi smjele zavaravati pričom da za to nemaju novca – kaže Rašeljka Maras Juričić, direktorica Meritor Medije.
Kakvi se rezultati mogu postići odlično ilustrira primjer tvrtke Inchoo iz Osijeka. Ta se tvrtka bavi izradom web-šopova, dakle, vrlo specifičnim segmentom posla, i zahvaljujući radu na svom blogu i društvenim mrežama dobiva 100 upita za posao na mjesec. Klijent koji sam dolaze pitati: ‘Biste li vi radili za nas’ san su svake tvrtke, a u slučaju Inchooa rezultat su vremena i truda. – Od samog početka, kad sam bio sam u tvrtki, blog sam koristio kao marketinški alat. Nadasve je važno da se točno može usporedno pratiti kako tijekom vremena raste posjećenost portala, a s njom i prihodi – objašnjava direktor Inchooa Tomislav Bilić. Danas njegova stranica ima 70.000 jedinstvenih posjeta na mjesec, a s jednim od najvećih problema s kojima se suočava pri korištenju takvih alata jest brzi pad entuzijazma svih koji očekuju da će preko noći početi zvoniti telefoni.
Ipak, i manji kreativci mogu zasjeti na društvenim mrežama, poput Antonije Gospić, zaposlenice Muzeja antičkog stakla, koja putem Facebooka predstavlja svoj ručno izrađeni nakit. – Gotovo svaki dan, makar i nakratko, zavirim na Facebook. Jako mi je bitna dobra komunikacija s ljudima i uvijek se trudim pružiti im što više informacija i odgovora na sva postavljena pitanja – kaže Gospić te naglašava kako je internet odmah prepoznala kao dobro i relativno jeftino ili besplatno sredstvo marketinga te je na njemu prisutna sa svojim radovima već deset godina. Najprije putem blogova, foruma, web-stranice, a sada i na Facebooku i još nekim socijalnim servisima. Sličan je i primjer Diane Viljevac, mlade modne dizajnerice koja kaže da bez Facebooka njezin posao ne bi ni zaživio. Na početku je sama morala tražiti i dodavati ‘prijatelje’ na poslovni profil, ali danas kaže da joj se na.
Treba dobro upoznati društvene mreže i odabrati onu (ili više njih) koja odgovara potrebama. Facebook ima najviše korisnika, Twitter ima tehnološki najnapredniju i najutjecajniju zajednicu (novinare, blogere), LinkedIn kao poslovna mreža je dobar za B2B, a ne treba ni zaboraviti YouTube, Foresquare i ostale. Društvene su mreže besplatne, međutim sveobuhvatne marketinške strategije koštaju i novca i vremena. Ambiciozni projekti često imaju jednu osobu koja puno radno vrijeme radi na upravljanju i održavanju komunikacije na društvenoj mreži. Ako nema novca za community menadžera, treba barem biti jasno tko je unutar tvrtke odgovoran za taj posao.