ART DÉCO U MUO-u Priča o vrhunskim dosezima dizajna između dva rata

Od 26. siječnja do 30. travnja u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt bit će izloženo 170 eksponata koji svjedoče o počecima modernog doba.

Među 170 eksponata koji dočaravaju primijenjenu umjetnost prošloga stoljeća automobil dovezen iz Francuske najveći je predmet na izložbi ‘Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata’. A u Hrvatskoj nije prvi put. Atraktivni Peugeot 302 kabriolet iz 1936. kao vrhunski je dizajn ondašnje automobilске industrije u usponu iste godine kad je proizveden bio izložen u Francuskom paviljonu u sklopu Gospodarskoga sajma Zagrebačkoga zbora na Savskoj cesti 25. Ove godine, 75 godina poslije, bit će od 26. siječnja do 30. travnja izložen u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt među predmetima koji svjedoče o visokim dosezima u dizajnu uporabnih predmeta. Bit će to samo najluksuzniji predmeti nego i oni za svakodnevnu primjenu poput cipela ili odjeće, zatim vezani uz bubri-frizure, dizajn namještaja džez-glazbu i plesove te druge novotarije.

Predmeti će ispričati i priču o duhu vremena koje je obilježilo drugo i treće desetljeće prošlog stoljeća. Upravo je to vrijeme, koje je diljem Europe stvorilo mnogo zanimljivih pokreta vezanih uz dekorativne umjetnosti, a koje su svoj katkad istodobni, a kojiput zakasnjeli, odraz svjetskih stilova našli i u Hrvatskoj. Ponajprije je riječ u novom shvaćanju i ulozi medija, o razvoju turizma i organizaciji slobodnoga vremena, pojavi moderne arhitekture i utjecaju internacionalnoga stila, primjeni novih materijala i tehnologija, modi i sajmovima, svemu što je moglo podići kvalitetu svakodnevog života.

U nazivu izložbe istaknuta su stilski obilježja ‘umjetnosti dekoracije’, i to pod utjecajem pariške izložbe održane 1925. koja je donijela avangardne utjecaje. Bez obzira na ekonomsku krizu 30-ih godina XX. stoljeća ništa više nije moglo zaustaviti industrijski napredak i novoprihvaćene životne stilove. Od hrvatskih umjetnika najveći su uspjeh u Parizu te godine, 1925., postigli kipar Ivan Meštrović i slikar Ljubo Babić. Upravo njima bit će posvećen poseban odjeljak izložbe u MUO-u.

Predstavit će se i slikarsko djelo Marina Tartaglie, Vladimir Becića, Vilka Gecana, Sergija Glumca i drugih umjetnika. Slike, skulpture, fotografije, filmski isječci, plakati i predmeti primijenjene umjetnosti poput namješaja, stakla, keramike, metala, od satova do haljina i modnog pribora uglavnom su izabrani iz fundusa MUO-a, mnogih muzeja i privatnih zbirk iz cijele Hrvatske. Izložba ilustrira i vrijeme u kojem su se Zagrepčani fotografirali u Studiju Tonka gdje su se mogle snimati i nešto slobodnije fotografije, primjerice aktovi. Dvadesetih godina sagrađena je izvrsna kamena zgrada zagrebačke Burze (1923. – 1927.), jedno od posljednjih djela arhitekta Viktorova Kovačića čiju je unutrašnjost dovršio Hugo Ehrlich. To je i vrijeme rada Stjepana Planića, Drage Bastla, Drage Iblera…