OVRHE Fina i banke prebacuju odgovornost za kašnjenje plaćanja

U Fini plati, to se isplati – naziv je nagradne igre koju je potkraj prošle godine organizirala Fina. Sudeći po tome kako se (ne?) provodi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, igre na sreću nastavljaju se i u 2011. godini. Doduše, ‘nagradni’ fond za ovršenike, ali i banke, svodi se na vrlo izglednu mogućnost ‘osvajanja’ nepotrebni dodatnih troškova.

Dva tjedna nakon što je preuzela provedbu ovrha Fina je objavila da je ukupan broj blokiranih računa građana i poslovnih subjekata premašio brojku od 270 tisuća. Budući da se plaćanja po ovrhama iz raspoloživih stanja na računima očito ne provode s dnevnom ažurnošću, postavlja se pitanje tko će preuzeti odgovornost prema klijentima čiji su računi blokirani bez osnove te nadoknaditi iznos kamata obračunatih zbog kašnjenja po drugim osnovama.

Ako nema osnove za blokadu a račun je i dalje blokirani, odgovornost prema klijentu na strani je onoga tko nije na vrijeme zadao nalog za deblokadu računa ili deblokirao račun – poručuje Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Uprave za korporativne komunikacije Privredne banke Zagreb. Na upit Fini kako će se riješiti pitanje zateznih kamata koje će nastupiti zbog nemogućnosti pravodobnog plaćanja, recimo, računa ili rata kredita, Ured za korporativne komunikacije vrući krumpir baca bankama u ruke:

U Fini se ovrhe izvršavaju dinamikom kojom novčana sredstva pristizu na račun, odnosno računi se odblokira ako su ispunjene sve obveze ili je Fina od ovrhovoditelja dobila instrument za plaćanje blokade.

Iz banaka neslužbeno doznajemo da su ‘najveći problem ovrhe koje je Fina preuzela od 30-ak banaka prije 1. siječnja i s čijom se provedbom ne miče s mjesta’. Kako tvrde, sustav nije ‘progutao’ migraciju i Fina ne šalje poruke koje potvrđuju bilo kakve aktivnosti (blokada, deblokada, prijenos sredstava) za klijente s migriranim ovrham.

Fina plasira informacije da banke ne šalju poruke o priljevima, no banke poruke tog tipa šalju minimalno jednom na dan te uredno dobivaju potvrdu da ih je Fina zaprimila. Predviđeno je da nakon toga Fina pošalje nalog kamo se sredstva moraju prosljediti, no odgovore ne dobivamo – tvrdi direktorica Odjela platnog prometa jedne zagrebačke banke, ističući da Pravilnik o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu propisuje da bi Fina trebala odgovoriti u roku od 60 minuta.

U Zakonu također vrlo jasno stoji kako će se Agencija kazniti novčanom kaznom u vrijednosti do petsto tisuća kuna ako nakon izvršenja osnove plaćanja ne izbriše oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima – objašnjava.

Kako bi se minimizirali nepotrebni troškovi, važno je da Fina uspostavi sustav komunikacije sa svim sudionicima u provedbenju ovrha da se dobiju pravodobne i točne informacije o statusu ovrha – poručuje Nikolina Bogati iz Odjela za odnose s javnošću Raiffeisen banke, što je stajalište i ostalih banaka s kojima smo kontaktirali.

I dok se čeka rasplet priče i mogući epilog na sudu, teško je ne zapitati se što će biti dogodine kad porezne prijave građani budu slali elektroničkom poštom. Nadamo se – više kruha, a manje igara pod krilaticom ‘u Fini plati, život si skrati’.

Novi način provođenja ovrha putem Financijske agencije otežao je i usporio naplatu ovrha te doveo u nezavidan položaj i banke. Dok ovršenicima čiji su računi neosnovano blokirani teku kamate za dugovanja koja realno mogu podmiriti, za iste te dane kašnjenja banke su dužne isplatiti trošak u visini kamata na sredstva koja stoje na računu.

Upitan je položaj vjerovnika s obzirom na mjesto i vrijeme predaje ovrha te uspostavljanja ispravnog redoslijeda naplate – onaj tko se prvi zavede u redoslijed naplate ima veće šanse da u uvjetima opće nelikvidnosti naplati svoja potraživanja – poručuju iz Raiffeisen banke. No nezadovoljni bankari poručuju da im, od financijskog tereta koji je paž na njihova leda, teže pada onaj poslovne prirode. Kako tvrde, zbog plasiranja neistinitih informacija narušen im je ugled te otežano namirenje ostalih obveza koje bi mogli izvršavati da sustav funkcionira.